"Јavnost da ocijeni da li je ulazak u NATO neophodan za BiH"
On je povodom javnog foruma bezbjednosti "Odnos Republike Srpske /BiH/ prema NATO integracijama - juče, danas, sutra" u izjavi novinarima u Banjaluci podsjetio da je ovaj centar ušao u projekat istraživanja koje se odnosi na NATO bombardovanje Republike Srpske, te da bi s tim u vezi do kraja godine trebalo da bude objavljena i publikacija.
"Ona će se argumentovano baviti bombardovanjem Republike Srpske. Korištena je sva raspoloživa dokumentacija prilikom njene izrade, izvori Ministarstva unutrašnjih poslova, snimci Radio-televizije Republike Srpske, te vojni i drugi izvori, a obavljeni su i intervjui sa neposrednim učesnicima tih nesrećnih i dramatičnih događaja za srpski narod", najavio je Nuždić.
Prema njegovim riječima, bombardovanje je imalo višestruke posljedice - vojne i civilne žrtve, rušeni su civilni objekti pod izgovorom da se koriste u vojne svrhe, ostala je ogromna materijalna višemilionska šteta, od koje se Srpska ni danas nije oporavila, a data je i ogromna prednost hrvatskim i bošnjačkim vojnim strukturama koje su iskoristile ovakav brutalan napad na Srpsku i okupirale njene dijelove.
Nuždić smatra da na referendumu treba odlučiti o ulasku BiH u NATO.
Predsjednik podružnice Udruženja veterana službi bezbjednosti Republike Srpske Banjaluka Neđo Vlaški smatra da o pitanju ulaska BiH u NATO ne treba raspisivati referendum.
"Ako bismo mi u Republici Srpskoj organizovali sami referendum, on ne bi imao snagu, a na nivou BiH svaki referendum za nas bio bi negativan. Iskustvo referenduma iz 1992. godine bilo nam je dovoljan pokazatelj", ocijenio je Vlaški.
On je rekao da bi, ukoliko bi se Udruženje rukovodilo samo emotivnim razlozima, bilo protiv ulaska BiH u NATO, ali da onda treba naći načina kako ostati izvan tih integracija kada je riječ o kolektivnoj bezbjednosti.
Vlaški je rekao da je skup organizovan da bi se u Srpskoj pokrenuo unutrašnji, javni dijalog jer su mnogi dijalozi vođeni o temi ulaska u NATO bili tajni, a rezultati su se mogli vidjeti u donošenju važnih, mnogobrojnih odluka iza leđa naroda.
"U proces odlučivanja treba da se uključe mladi, te akademska i stručna javnost. Želimo pokrenuti širu raspravu i na bazi činjenica koje je utvrdio Centar za istraživanje rata", naveo je Vlaški.
On je poručio da bi odgovorni nosioci vlasti na osnovu anketa i istraživanja, prateći stav Srbije, trebalo da zauzmu stav koji će odgovarati interesima srpskog naroda.
Đorđe Tomić sa Fakulteta političkih nauka u Banjaluci tvrdi da ljudi koji su najpozvaniji, odgovorni i izabrani da donose strateške odluke ne govore do kraja šta su oni zamislili kada je riječ o ulasku u NATO, zbog čega je stručnoj i kritičkoj javnosti teško da funkcioniše.
"Čak i u slučaju referenduma zanima me koja bi bila pozicija Vlade Republike Srpske i predsjednika Srpske, odnosno za koji odgovor bi oni vodili kampanju. To je pitanje koje se ne postavlja i koje se zaobilazi", dodao je Tomić.
On smatra da je normalno da se Srpska o tom pitanju ugleda na Srbiju i da se usklade spoljne politike, ali dodaje da Srpska sa Srbijom dijeli odsustvo jasne strateške ideje i političke odgovornosti koja treba da stoji iza toga.
"Sudeći prema ovom što vidimo niko od izabranih nema hrabrosti i sposobnosti da te odluke do kraja donese i da nam kaže da li se tamo ide ili ne", tvrdi Tomić.
Organizator današnjeg skupa u Banjaluci je Udruženje veterana službi bezbjednosti Republike Srpske.
Izvor: SRNA