Za izgradnju drinskog nasipa sporna trasa sa najkvalitetnijom zemljom
Niko nije protiv nasipa, ali je protiv toga da se radi kroz najkvalitetniju obradivu zemlju, kaže Milorad Јevtić, poljoprivrednik iz Amajlija.
"Radi se o petezu od Јanje do Međaša gdje je najkvalitetnija zemlja. Nama je danas kriza za hranu, mnogi ovdje imaju po 2-3 njive koje ulaze u nasip, više namaju", kaže Јevtić.
Obradive zemlje na prodaju u Amajlijama nema, kažu mještani. Zakup duluma zemlje je i po 150 maraka, a njima nude, kako kažu, smiješnu cijenu od dvije marke po kvadratu za najvalitetniju zemlju.
Nakon izmjene trase nasipa, kaže Cvijetin Lukić, imanje mu ostaje u nebranjenoj zoni:
"Ako mogu da mi nađu po cijeni od dvije marke dvorište, voćnjak, pašnjak, nije problem. Oni meni nek nađu i nek mi nadoknade".
U Gradskoj upravi uputili su nas na resorno ministarstvo. U Ministarstvu poljoprivrede kažu da je eksproprijacija u nadležnosti grada i da građani imaju pravo da u Gradskoj upravi pregledaju dokumentaciju.
"Lokalna zajednica ima obavezu da izvrši eksproprijaciju, da aobezbijedi sredstva. Međutim, mi smo već jednom interevnisali za drinski nasip u vrijednosti od 500.000 maraka iz Fonda solidarnosti i uz ovaj milion koji je dat za eksproprijaciju uz rijeku Јanju i preko 200.000 maraka za rijeku Savu, imamo blizu dva miliona maraka koji je obezbijeđen za grad Bijeljinu", istakao je Čedomir Stojanović pomoćnik ministra poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva.
U Ministarstvu ističu da će svi vlasnici zemljišta, za koje je utvrđen opšti interes, biti pozvani u nadležnu službu Grada, radi dogovora o naknadi za zemljište, koje je predmet eksproprijacije.
Da je lokalna administracija bila ažurnija, vjerovatno bi bile izbjegnute i nedoumice i nezadovoljstvo mještana Amajlija.