X

Za vaš uređaj je
dostupna aplikacija

latinica  ћирилица
28/09/2017 |  12:05 ⇒ 12:08 | Izvor: RTRS

Kardiovaskularne bolesti najčešći uzročnici smrti

Kardiovaskularne bolesti su na prvom mjestu kada je riječ o uzrocima smrti u Republici Srpskoj, ističu u republičkom Institutu za javno zdravstvo.
Srce (Foto: Thinkstock) -
Srce (Foto: Thinkstock)

Specijalista socijalne medicine u tom institutu Dragana Grujić Vujmilović rekla je Srni da su kardiovaskularne bolesti sada u svijetu odgovorne za 17,3 miliona smrti godišnje, posebno smrti od srčanog i moždanog udara.

Ona je dodala da se procjenjuje da će do 2030. godine taj broj iznositi 23 miliona.

"Glavni faktori rizika, koji su odgovorni za 80 odsto smrti od bolesti srca i moždanog udara, su duvan, fizička neaktivnost, smanjen unos voća i povrća, prekomjerna tjelesna masa i gojaznost, visok krvni pritisak i povišene vrijednosti holesterola", rekla je Vujmilovićeva.

Ona je podsjetila da se od 2000. godine, 29. septembra obilježava Svjetski dan srca s ciljem informisanja ljudi širom svijeta o značaju i učestalosti kardiovaskularnih bolesti, ističući značaj akcija koje pojedinci mogu preduzeti s ciljem prevencije i kontrole kardiovaskularnih bolesti.

Ove godine Svjetski dan srca obilježava se pod sloganom "Osnažite svoje srce", a tim povodom upućen je poziv građanima da preduzmu akcije /jednostavne dnevne promjene kao što su prekid pušenja, povećanje fizičke aktivnosti, konzumiranje hrane sa manje masti i soli/ kojima će osnažiti srce i time napraviti dugotrajan povoljan uticaj na zdravlje.

"Nećete nužno razviti kardiovaskularno oboljenje ukoliko imate neki od faktora rizika, ali što imate veći broj faktora rizika, veća vjerovatnoća je da hoćete, osim ukoliko ne preduzmete akcije radi promjene vaših faktora rizika", navela je Vujmilovićeva.

Ona je istakla da bi se kontrolom glavnih faktora rizika /duvan, nepravilna ishrana i fizička neaktivnost/, moglo izbjeći 80 odsto preranih slučajeva smrti od bolesti sistema krvotoka.

Ljekari savjetuju promjene u ishrani da bi se smanjio rizik od nastanka kardiovaskularnih bolesti.

Potrebno je ograničiti upotrebu unaprijed upakovane hrane koja obično sadrži velike količine šećera, masti i soli, smanjiti unos zaslađenih napitaka, zamijeniti slatkiše svježim voćem kao zdravstvenom alternativom, jesti pet porcija voća i povrća dnevno, ograničiti unos alkohola i kod kuće pripremati zdrave obroke za školu i posao.

Fizička neaktivnost može značajno doprinijeti nastanku bolesti srca jer može dovesti do dobijanja na težini, doprinijeti nastanku dijabetes melitusa i povišenog krvnog pritiska, pa je zato potrebno dnevno najmanje 30 minuta umjerene aktivnosti, pet puta sedmično.

Za srce su naročito dobre šetnja, trčanje, plivanje i vožnja bicikla, a prestanak pušenja je pojedinačna najbolja mjera koja se može preduzeti da se unaprijedi zdravlje srca.

"Male promjene mogu napraviti snažnu razliku. Snaga da imate zdravo srce je u vašim rukama", poručila je Vujmilovićeva.

Povodom Svjetskog dana srca, koji se obilježava sutra u Parku "Petar Kočić", od 12.00 do 14.00 časova, biće organizovano besplatno mjerenje krvnog pritiska, holesterola i procjena kardiovaskularnog rizika.

Na osnovu procjene kardiovaskularnog rizika, građani će dobiti savjete i preporuke za zdravije srce.

Obilježavanje Svjetskog dana srca u Banjaluci organizuju Fondacija "Zdravlje i srce" u saradnji sa Medicinskim fakultetom Banjaluka, Domom zdravlja i Gradom Banjaluka.

Izvor: Srna