Cicović: Izbjegli nisu informisani o postupku registracije u FBiH
On je rekao Srni da se nakon što su se informacije o registraciji nekretnina i eventualnoj mogućnosti zloupotrebe srpske imovine pojavile u beogradskim medijima, Predstavništvu javili brojni građani zainteresovani za tu problematiku i tražili pojašnjenje šta se u FBiH stvarno događa.
"Informacije koje su se pojavile u medijima, koliko su bile optužujuće u odnosu na vlast u FBiH, toliko su pomogle i unijele više svjetla u sagledavanje problema u vezi sa usklađivanjem podataka između zemljišnih knjiga i katastra", naveo je Cicović.
On je pojasnio da se projekat registracije nekretnina u FBiH sprovodi od 23. septembara 2013. godine, a da su svi zainteresovani, nakon što saznaju iz oglasa nadležnog organa za najavu postupka uspostavljanja usklađivanja podataka između zemljišnih knjiga i katastra, obavezni da u roku od 60 dana prijave pravo na nekretnini podneskom u dva primjerka i to dokažu.
"Rok se može produžiti najmanje za 90 dana, kako bi se omogućilo pribavljanje potrebnih dokaza. Osobe koje nisu bile u mogućnosti da saznaju za najavu postupka uspostavljanja, imaju pravo da u roku od 60 dana od dana saznanja prijave svoje vlasništvo ili neko drugo pravo na nekretnini, ali najduže godinu dana od početka postupka uspostavljanja", istakao je Cicović.
On smatra da se zabrinutost i strah Srba koji žive u FBiH ili su iz nje izbjegli za vrijeme rata mogu smanjiti samo mnogo opsežnijim koracima za koje nije siguran da je vlast u tom entitetu dovoljno voljna i spremna da učini.
Cicović je naglasio da se povodom ove problematike oglasila i Federalna uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove, koja je jedna od institucija zaduženih za sprovođenje projekta registracije, i saopštila da rokovi zaista postoje, da su kratki, ali da građani srpske nacionalnosti nemaju razloga za brigu.
"Ovakvo saopštenje je, ipak, još više kod Srba proizvelo sumnju, zabrinutost, pa i strah da će izgubiti imovinu, a to je, rekao bih poslije svega što je srpski narod u BiH doživio od rata do danas kada je riječ o imovini, gotovo očekivano i razumljivo", kaže Cicović.
On je dodao da bi pozivanje građana za ovaj ozbiljan posao koji sprovodi FBiH trebalo da bude i mnogo češće, na mnogo više različitih načina.
"Trebalo bi ići i na medije u zemljama u koje su Srbi izbjegli u vrijeme rata, a istovremeno i preko diplomatskih, pa i privrednih predstavništava iz BiH u regionu i svijetu. Naravno, najbolji i najsigurniji način je direktno pozivanje na osnovu adresa koje su dostupne nadležnim organima, preko podataka u registru, te na osnovu podataka koji su navedeni u zahtjevima za vraćanje imovine ili popravku devastiranih građevina", rekao je Cicović.
On je izjavio da na kraju ostaje potpuno nejasno zašto, prije svega Federalna uprava za geodeske i imovinsko-pravne poslove, nije odmah 2013. godine, kada je počela sprovođenje projekta, koristila sve ove resurse i informisala građane širom svijeta o ovoj važnoj zakonskoj obavezi.
"Da se to tada desilo danas ne bismo imali ovolike sumnje u proces sprovođenja ovog projekta, a i građani bi spremni dočekali i obavili ovaj posao", zaključio je Cicović.
Izvor: SRNA