Turbulentna godina – šta je obilježilo političku 2017. godinu? (VIDEO)
Dan Republike Srpske – 9. januar. Srpska okićena i svečana. Prvi put, na banjalučkim ulicama, parada. Ne prkosa, kako su je neki nazvali. Već ponosa, svih onih sa kojim je rasla i razvijala se.
I tu je počelo osporavanje prava Srpskoj. Da slavi, i da u tome učestvuje Treći Republika Srpska puk Oružanih snaga BiH. Najglasniji je bio Bakir Izetbegović, koji je čak zatražio istragu o tome. Tu ujedno počinje i njegova politička "kreacija" u ovoj godini. Uslijedio je bezuspješni pokušaj revizije presude Srbiji po tužbi BiH. Zatim je izrazio nadu da će BiH priznati samoproglašeno Kosovo, a Republici Srpskoj zaprijetio ratom.
"Slijed jedne politike – Izetbegović stariji, Izetbegović mlađi. Njima je izgleda važnije da Izetbegović stariji ostavio u amanet BiH Erdoganu i Turskoj nego da imaju dobre i dobrosusjedske odnose sa susjednim zemljama", rekao je dekan Pravnog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu Radomir Lukić.
Ispod tepiha, izvučena je priča o navodnom genocidu u Srebrenici. I to kroz izmjene Krivičnog zakona, prema kojima je negiranje genocida kažnjivo zatvorom do 10 godina. Kažnjivim su, sa više adresa, nastojali da nametnu i provođenje referenduma. Zbog onog o Danu Republike, predsjednik Srpske stavljen na “crnu listu” SAD, a propao je pokušaj da za referendum odgovaraju predsjednik i članovi referendumske Komisije. Pravosuđe BiH nizalo je takve političke odluke. Ustavni sud BiH potvrdio je odluku Suda BiH da kasarna Veliki Žep u Han Pijesku bude uknjižena na BiH. U prevodu, Srpskoj bi na taj način bila oteta 11.474 kvadratna metra. Odgovor na tu odluku je Rezolucija o vojnoj neutralnosti, koju je Parlament Srpske, preciznije, vladajuća većina, usvojila usred osamnaeste oktobarske noći, i to u maloj sali. Zbog toga što je opozicija, koristeći, kako su tvrdili, parlamentarne metode, po drugi put, blokirala veliku salu, ali ne i rad skupštine.
"Opozicija je tim potezom, tim bespotrebnim egzibicionizmom izgubila dio kredibiliteta kod glasača zato što nisu postigli cilj niti su blokirali Parlament, što je van svake pameti, blokirati jednu instituciju. Politička borba se odvija na izborima", izjavio je politikolog Vojislav Savić.
A tamo gdje je opozicija iz Srpske na vlasti, u Sarajevu, zajedničke institucije odavno ne funkcionišu. Kako bi, kada nema jasne parlamentarne većine. Dokaz za to je jedini zakon koji je usvojen u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH – zakon o akcizama i to iz petog pokušaja. Nije funkcionisao ni odnos institucija Srpske i njenih predstavnika u zajedničkim institucijama. Zbog takvog odnosa, Srpskoj je uskraćeno 748 miliona maraka. Kriza u odnosima i u Federaciji – gdje su sve glasnije poruke o trećem entitetu – hrvatskom.
"Neposredno je konkretno problem Izbornog zakona. Tu je centar sukoba ali se iz međunarodne perspektive, kroz svjetske medije, svjesno gura u drugi plan i ne pominje se Mostar, koji je najveći problem gdje imate berlinski zid između bošnjačkog i hrvatskog naroda", istakao je profesor Fakulteta političkih nauka Nenad Kecmanović.
"Politika je postala samoj sebi svrha. Zbog toga i imamo krizu vlasti", smatra politički analitičar Srećko Latal.
A krizu u odnosima političkih lidera Hrvata i Bošnjaka ovaj put izazvala je presuda Haškog tribunala Prliću i drugima, čije je izricanje palo u sjenu samoubistva Slobodana Praljka u sudnici. Dok je za Izetbegovića presuda hercegovačkoj šestorki - tačka na tamnu stranu istorije, za Čovića je razlog da se, ako treba, na čekanje stavi evropski put BiH. Pred zatvaranje svojih vrata, Tribunal u Hagu, izrekao je i doživotnu kaznu. Šestu po redu. Ponovo Srbinu – generalu Ratku Mladiću.