latinica  ћирилица
04/01/2018 |  09:45 ⇒ 13:01 | Autor: RTRS

Starenje stanovništva i brza urbanizacija - demografski trendovi koji definišu 21. vijek (VIDEO)

Starenje stanovništva i brza urbanizacija demografski su trendovi koji definišu 21. vijek. Podaci pokazuju da na planeti živi više od 900 miliona stanovnika starijih od 60 godina, a do 2050.godine taj broj će premašiti dvije milijarde.
Starenje u gradovima - Foto: RTRS
Starenje u gradovimaFoto: RTRS

Više od polovine svjetske populacije živi u gradovima, među njima više od 500 miliona starih. Ovi globalni trendovi primjetni su i na našim prostorima. U Srbiji je sprovedeno istraživanje "Starenje u gradovima – izazov savremenog društva".

U Srbiji 56 odsto stanovnika živi u gradovima, a među njima je veliki broj starijih od 65 godina. Trećina živi u samačkom domaćinstvu. Suočeni su s brojnim izazovima – zdravstvenim problemima, usamljenošću, funkcionalnim kapacitetima, nesigurnošću i siromaštvom zbog raskoraka između niskih penzija i visokih troškova života.

"Skoro jedna petina izjavilo je da veoma teško sastavlja kraj sa krajem, a ako se njima pridoda još oko 40 odsto onih koji kažu da to čine sa teškoćama, dobijemo saznanje da se dve trećine starijih ljudi sa teškoćama nosi u svakodnevnom životu", rekao je sociolog Gradimir Zajić.

Tek svaki deseti u gradu koristi uslugu pomoći u kući, iako je broj onih koji iskazuju potrebu za tom vrstom usluge dvostruko veći. I život u gradskim soliterima za one u odmaklim godinama može predstavljati problem.

"17 odsto njih ne izlazi dnevno iz svojih višespratnica, iz zgrada, bilo zato što ne mogu usled starosti i bolesti, bilo zato što ne radi lift. Četiri odsto njih nije izašlo pet-šest godina iz svoje zgrade i stana, i naravno šta vam to onda znači – to znači potpuna isključenost, to su nevidljivi ljudi. Potpuna usamljenost", istakla je Nadežda Satarić iz Udruženja "Amiti – snaga prijateljstva".

Problema je mnogo, ali postoji prostor za unapređenje položaja starih i olakšavanje njihovih svakodnevnih aktivnosti.

"Ono što najviše može da se uradi je zapravo u vezi sa uslugama koje su im neophodne, prije svega sa socijalnom i zdravstvenom zaštitom. Uglavnom je zdravstvena zaštita ta za koju su inače više zainteresovani", naglasila je povjerenica za zaštitu ravnopravnosti Brankica Јanković.

"Ono što su preporuke u stvari – to je da javne politike treba – infrastruktura, saobraćaj, socijalne, zdravstvene zaštite – u kreiranje javnih politika treba da se uključe stari – to su glavne preporuke", navela je Nataša Todorović iz Crvenog krsta Srbije.

Uključivanje starijih u proces donošenja odluka pomoći će sprečavanju njihove socijalne izolacije i diskriminacije, kažu nadležni. Iz nevladinog sektora poručuju da bi od koristi bio povoljniji način organizovanja volonterske aktivnosti, kao i organizovanje grupa za samopomoć.