latinica  ћирилица
14/01/2018 |  18:52 ⇒ 19:17 | Autor: RTRS

Globalno zagrijevanje – suše prijete četvrtini kopna

Više od četvrtine kopna naše planete moglo bi u narednih nekoliko decenija da bude znatno više izloženo sušama, pokazalo je novo istraživanje britanskog Univerziteta istočne Anglije i kineskog Јužnog univerziteta nauke i tehnologije.
Suša  (ilustracija) -
Suša (ilustracija)

Naučnici upozoravaju da promjene padavina i isparavanja povezane sa klimatskim promjenama mogu da utiču na povećanje vjerovatnoće domino efekta dugotrajnih suša i šumskih požara.

Oni procjenjuju da su se temperature širom svijeta od predindustrijskih vremena povećale za jedan stepen. Većina njih krivi uticaj ljudskog faktora kao što je upotreba fosilnih goriva, prenosi Glas Amerike.

Istraživači su ispitivali koji efekat izaziva povećanje temperature od dva stepena na izloženost sušama u različitim regijama, odnosno mjera suvoće zemljine površine.

"Ono što smo otkrili je da među regione koji su se značajno promijenili u poređenju sa godišnjim varijacijama koje smo imali u prošlosti, spadaju jugoistočna Kina, centralni dio Sjeverne Amerike, sjeverni dijelovi Јužne Amerike, južna Afrika i Mediteran", kaže Manodž DŽoši je stručnjak Univerziteta Istočne Anglije.

Pariski klimatski sporazum, potpisan 2015. godine, ima za cilj ograničenje globalnog zagrevanja na dva stepena iznad nivoa tokom predindustrijskog perioda. DŽoši navodi da je taj nivo kritičan.

Otkrili smo da u ovih šest regiona koje smo posmatrali, možete zapravo ograničiti količinu aridifikacije ukoliko se porast temperature na globalnom nivou zadrži na dva stepena“, rekao je DŽoši.

Navodi da će buduća prosječna klima biti poput više sušnih godina kroz koje prolazimo.

"To je kao da se suočavate sa umjerenom sušom koja nikada ne prestaje. Ako ste zainteresovani za posljedice takve suše u poljoprivredi, poput toplotnog stresa, domino efekta suše ili potencijalnih šumskih požara na primjer - za sve faktore aridnost je veoma važna", kaže DŽoši.

Kalifornija je pretrpjela neke od najtežih šumskih požara u svojoj istoriji. Preko 5.500 kvadratnih kilometara bilo je zahvaćeno vatrom tokom 2017. godine i skoro 50 ljudi je izgubilo život.

Klimatske promene će učiniti određene stvari verovatnijim - pri tom mislim na šumske požare i sušne regione. Međutim, ne možete uzeti određene pojave i reći da je do njih došlo zbog klimatskih promjena. To nije način na koji funkcioniše klimatska nauka, smatra DŽoši.

Istraživački tim upozorava da bi na poljoprivredu, biorazličitost i kvalitet vode direktno uticalo sušenje ogromnih površina zemlje.

Izvor: Tanjug