Da li će i Francuska krenuti iz EU?
Sputnjik je povodom izjave šefa Јelisejske palate pitao francuske stručnjake šta stoji iza ovakvog stava.
Žerar Filoš, sindikalni i politički djelatnik, bivši član Socijalističke partije i evroskeptik, kaže za Sputnjik da Makron osjeća da je ono "ne" koje su Francuzi rekli na referendumu 29. maja 2005. godine u međuvremenu dodatno ojačalo i da bi ova opcija opet pobeijdila ako bi sada bio raspisan referendum.
"Francuzi su tada rekli ne Sarkoziju i Olandu, imajući u vidu da su njih dvojica propagirali ideju liberalne Evrope sa njenim pravilima, a koja je na kraju izazvala rast nezaposlenosti, nejednakosti, siromaštva sa jedne strane, ali i bogaćenje onih koji su već bili bogati i u čijim se rukama nalazi veliki kapital", objašnjava Filoš.
On smatra i da je to priznanje Makrona neki znak slabosti. "Makron balansira na ivici noža. On ne uživa podršku ni lijevih ni desnih, bez obzira na rezultate anketa. Makron je 'čedo' krupnog biznisa Francuske, banaka i onih devet milijardera koji kontrolišu 95 odsto najuticajnijih medija. Kako je govorio Žan Domerson, 'Makron živi na račun toga što drugi gube', a još i zahvaljujući raskolu leijvih snaga koje još uvijek podržava veliki dio radne snage", smatra Filoš.
On kaže i da Makron svoju politiku sprovodi na osnovu istih onih principa koje koristi Angela Merkel i koju u Njemačkoj podržava manjina. "U Evropi je na vlasti finansijska diktatura, koju ne zanima očaj naroda. Na izborima, na kojima se u svim državama u posljednje vrijeme bilježi rekordno niska izlaznost, birače ucjenjuju nezaposlenošću, problemom sa migrantima, krizama itd. Upravo odatle i potiču ove pojave kao što je jačanje ultradesničara, nacionalizam i netolernacija", ističe Filoš.
S druge strane, Frederik San Kler, politički analitičar, pisac i savjetnik bivšeg ministra spoljnih poslova Francuske smatra da Emanuel Makron za sebe misli da je pragmatičar.
"Najprije zato mora da se ponaša kao političar realista u onom segmentu koji se tiče javnog mnjenja. Izjavljujući da bi Francuska sad opet bila protiv EU, on je očigledno želio da pokaže da je primio k znanju da su Francuzi nepovjerljivi prema EU i da on istovremeno razumije osjećanja Francuza, ali i da je svjesan da je neophodno uraditi nešto u smislu evropskih reformi", kaže San Kler.
Na pitanje da li se i čime politički konteksti Francuske i velike Britanije razlikuju, San Kler odgovara: "Ne znam šta je tačno Makron imao u vidu kada je davao tu izjavu za britansku televiziju. Pa ipak, ekonomske i političke prilike se razlikuju. To što je Velika Britanija ostrvo, odigralo je veliku ulogu na to kako je ova zemlja donosila i donosi odluke u ekonomskoj, političkoj i geopolitičkoj sferi. Osim toga, britanski narodi, govoreći riječima Monteskjea, razlikuju se od Francuza po svom duhu."
Izvor: Sputnjik