BiH prijeti potpuna blokada
Da se Bosna i Hercegovina nalazi u permanentnom stanju krize i nije nova vijest. Međutim, ono što je novo jeste da ono što zaista potkopava funkcionisanje zemlje ne dolazi iz Republike Srpske, kako na Zapadu glasi uvriježena matrica.
Opšti izbori u BiH trebalo bi da budu održani u oktobru. Međutim, hrvatski politički predstavnici već duže insistiraju na izmjenama Izbornog zakona, koji bi garantovali da će izabrani predstavnik hrvatskog naroda zaista to i biti. Niko od hrvatskih političara iz BiH ne želi da se ponovi izbor nekog novog Željka Komšića, koji je za predstavnika hrvatskog naroda u Predsjedništvu BiH bio izabran bošnjačkim glasovima i nije zastupao interese naroda kojem pripada.
Prijedlog izmjena Izbornog zakona, koji je predložila HDZ, prošao je na glasanju u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, ali je oboren na glasanju u Predstavničkom domu 31. januara. U Predstavničkom domu nije prošao ni kontraprijedlog SDA o izmjenama Izbornog zakona.
Utakmica između HDZ i SDA nastavlja se i pitanje je kakav će biti rezultat na kraju, u maju, kada će Centralna izborna komisija raspisati izbore.
Događaji kakav je ovaj od 31. januara ukazuju na jednu važnu činjenicu - da generator krize u BiH ne leži u Republici Srpskoj, koju zapadni dio međunarodne zajednice i bošnjačke partije konstantno optužuju za to, jer je problem sa izmjenama Izbornog zakona dubok i sistemski.
Ključni problem u bh. političkom diskursu leži u neuređenim odnosima u Federaciji BiH, kaže analitičar Predrag Ćeranić. To se reflektuje i na nivou BiH, tako da nema parlamentarne većine u skupštini, a i pitanje je do kada će Savjet ministara moći da funkcioniše u punom kapacitetu, dodaje on.
- Stoga oni kojima Republika Srpska nije na srcu nastoje da probleme prikažu na drugoj strani, odnosno da isfabrikuju određene događaje, kako bi se Srpska prikazala kao "ružniji" dio BiH. U tom kontekstu treba posmatrati i niz nekih kreiranih afera, potpuno izmišljenih priča o stvaranju paravojnih formacija, naoružavanju Republike Srpske, listi za odstrel koju pravi vladajući SNSD, i tako dalje - objašnjava Ćeranić.
Prema njegovim riječima, generator problema nalazi se u Federaciji BiH, pogotovo kada je u pitanju izbor člana Predsjedništva.
- Јoš postoje snage koje bi u Predsjedništvu rado vidjele predstavnika iz reda hrvatskog naroda po uzoru na Željka Komšića ili nekog sličnog iz reda srpskog naroda, a da se legitimni predstavnici srpskog i hrvatskog naroda eliminišu na vrlo nekorektan i nedozvoljen način - kaže Ćeranić.
Uočljivo je da se, kako teče haranga protiv predsjednika Srpske Milorada Dodika, paralelno vodi, kako Ćeranić kaže, orkestrirana kampanja i protiv člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda Dragana Čovića, koja ima odjeka i u Hrvatskoj.
Na taj način želi se osporiti legitimitet srpskih i hrvatskih političkih predstavnika, da bi na njihova mjesta došle, kako kaže, političke marionete.
- To je, po meni, glavni problem u BiH, što se demokratski mehanizmi, demokratska volja srpskog i hrvatskog naroda želi obezvrijediti i osujetiti prije predstojećih izbora - kaže Ćeranić i dodaje da ne vjeruje u mogućnost da se stvari razriješe do maja.
Uz saglasnost da je u ovom trenutku Federacija generator krize, politikolog Radomir Nešković ukazuje na još jedan problem, a to je ustav Federacije u kome, kako kaže, ima konstitutivnih grešaka, koje bi trebalo ispraviti. Međutim, prema Neškovićevim riječima, za to nema spremnosti.
Protivriječnosti između predloženih zakona i postojećih ustavnih rješenja čine veliku prepreku da se problem riješi, smatra Nešković.
- HDZ pokušava to da ispravi sa Izbornim zakonom, ali vi ne možete Izbornim zakonom mijenjati postojeće ustavne članove. Tu je sve zapelo. Kako sada donijeti Izborni zakon i promijeniti ga da bude u interesu Hrvata i garant ravnopravnosti naroda, a da se pritom ne povrijedi postojeći Ustav Federacije BiH. To je sada težak problem gdje ljudi ne mogu da nađu rješenje - kaže Nešković.
Prema postojećem ustavu, moguće je da birači, pripadnici jednog naroda, utiču na izbor člana Predsjedništva u drugom narodu, dodaje on. Takozvane građanske partije, kao što je Komšićeva Demokratska fronta ili SDP BiH, prave problem, jer su, prema Neškovićevim riječima, prilično jake i mogu da utiču na izbor člana Predsjedništva iz redova hrvatskog naroda, koji bi bio izabran legalno, ali se ne smatra legitimnim predstavnikom hrvatskog naroda.
Problem takođe, kaže Nešković, predstavlja i presuda Suda za ljudska prava u Strazburu u slučaju "Sejdić-Finci", prema kojoj i pripadnici manjina imaju pravo da se kandiduju za članove Predsjedništva.
Hrvatski politički prvaci "kače" se za ovu presudu i smatraju da, ako treba da se riješi taj problem, treba da se riješi i problem ravnopravne konstitutivnosti Hrvata.
Prijedlog izmjena Izbornog zakona koji je predložio HDZ podrazumijevao je da se članovi Predsjedništva BiH iz Federacije BiH (bošnjački i hrvatski član) biraju neposredno na izborima, ali tako što bi se formirale tri ad hok izborne jedinice, jedna u kojoj dvije trećine glasača čine Bošnjaci, druga gdje su dvije trećine glasača Hrvati, dok bi sva ostala područja bila treća izborna jedinica.
Bošnjački član Predsjedništva, da bi bio izabran, trebalo bi da osvoji najviše glasova u izbornoj jedinici sa većinski bošnjačkim glasačima i trećoj izbornoj jedinici, dok bi hrvatski član Predsjedništva bio onaj ko bi osvojio najviše glasova u izbornoj jedinici sa hrvatskom većinom, plus trećoj izbornoj jedinici.
Međutim, ni time, prema Neškovićevom mišljenju, Hrvati ne bi postigli cilj, jer izborne jedinice ne mogu da sijeku granice kantona, jer teško je, kako kaže, sabrati kantone sa većinskim hrvatskim življem kako bi se obezbijedilo da Bošnjaci ne mogu da utiču na izbor hrvatskog člana Predsjedništva.
- Teško je to u praksi modelovati. U principu se svi slažu da postoji problem, da ga treba riješiti, ali kada ga praktično modelujete, ne možete da nađete rješenje - kaže Nešković.
I kada bi bilo dobre volje, postoje objektivni problemi koji teško mogu da se riješe političkim inženjeringom, dok uz nepostojanje dobre problem postaje nerješiv, napominje Nešković.
On upozorava da, ako se ne riješi problem, vlast na nivou BiH može da bude blokirana nakon izbora.
Izvor: Sputnjik