Pod lupom parlamentaraca revizorski izvještaji deset institucija
Pod lupom parlamentaraca u Predstavničkom domu nalaze se revizorski izvještaji deset institucija koje su za 2016. dobile mišljenje s rezervom, uz skretanje pažnje, dok negativnih nema.
U SNSD-u, koji je i tražio posebnu raspravu o ovom pitanju, ističu da su nedostaci u procesu javnih nabavki razlog za mišljenje s rezervom, dok u SDS-u navode da je riječ o novim standardima revizije, da svega nekoliko institucija ima mišljenje s rezervom u finansijskom dijelu, dok su ostale ovo mišljenje dobile zbog neusklađenosti internih akata.
Poslanik SNSD-a u Predstavničkom domu parlamenta BiH Nikola Špirić najavio je danas da će predložiti zaključak da Dom zahtijeva od Savjeta ministara da obezbijedi funkcionisanje sistema zajedničkih nabavki za policijske agencije.
Špirić je u okviru objedinjene poslaničke rasprave na sjednici Predstavničkog doma o revizorskim izvještajima za 10 institucija koje su dobile mišljenje sa rezervom, uz skretanje pažnje, najavio da će predložiti zaključak da revizorski izvještaj sa rezervom i skretanjem pažnje na propuste u javnim nabavkama treba proslijediti Kancelariji za razmatranje žalbi koja je dužna da podnese prekršajne prijave za odgovorna lica u institucijama BiH u slučajevima kršenja Zakona o javnim nabavkama.
Prema njegovim riječima, ova kancelarija je po zakonu dužna da to radi.
Poslanik Dušanka Majkić saopštila je da je u 2016. godini 10 institucija BiH dobilo mšljenje sa rezervom uz skretanje pažnje, što je za šest više nego u prethodnoj godini. Ona je u okviru objedinjene poslaničke rasprave o revizorskim izvještajima za 10 institucija koje su dobile mišljenje sa rezervom, uz skretanje pažnje ukazala na činjenicu da ovih 10 institucija ima budžet od 610 miliona KM, a da one koje su imale pozitivno mišljenje imaju budžet od svega 32 miliona KM.
Prema njenim riječima, od 10 institucija, samo jedna nema primjedbe revizije na usklađenost sa zakonima i propisima, što znači da sve ostale rade mimo zakona i propisa.
Majkić ističe da od 10 institucija samo jedna nema iskazan problem sa javnim nabavkama i nije dobila mišljenje "skretanje pažnje".
Navodeći da institucije ne poštuju ono što revizija propisuje, Majkićeva kaže da je uvjerena da bi procenat izvršenja revizorskih preporuka bio veći da su izvještaji negativni.
Predsjedavajuća Kluba poslanika SDS-a Aleksandra Pandurević smatra da situacija nije gora nego ranije jer revizija sada koristi drugu metodologiju.
Zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma Šefik DŽaferović /SDA/ pozvao je glavnog revizora Kancelarije za reviziju institucija BiH da za svaku instituciju kaže u čemu je problem. Prema njegovim riječima, cilj je da se napravi sistem da ne bude uopšte negativnih revizorskih izvještaja.
Mišljenje s rezervom, uz skretanje pažnje, dobila su ministarstva odbrane, bezbjednosti i inostranih poslova, Granična policija, Direkcija za koordinaciju policijskih tijela, Tužilaštvo BiH, Agencija za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka BiH, Agencija za istrage i zaštitu, Uprava za indirektno oporezivanje i Visoki sudski i tužilački savjet BiH.
Predstavnički dom trebalo bi da razmatra poslaničku inicijativu Denisa Bećirovića iz SDP-a kojom se od nekoliko kantona u FBiH traži da izmijene i dopune svoje ustave s ciljem obezbjeđivanja ustavne ravnopravnosti Srba.
Bećirović ovom inicijativom predlaže da PD PSBiH pozove nadležne organe Hercegovačko-neretvanskog, Livanjskog, Srednjobosanskog, Zapadnohercegovačkog i Posavskog kantona da najkasnije u roku od 30 dana od dana usvajanja ove inicijative u Predstavničkom domu, izmijene i dopune ustave ovih kantona s ciljem obezbjeđenja ustavne ravnopravnosti Srba.
Predstavnički dom nije podržao zahtjev poslanika SDP-a Mirsada Mešića, Saše Magazinovića i Denisa Bećirovića za razmatranje Prijedloga zakona o izmjenama Izbornog zakona BiH po hitnom postupku. Za ovaj zakonski prijedlog nije bilo entitetske većine iz Republike Srpske, pa je izjašnjavanje u drugom krugu odgođeno za narednu sjednicu.
Izmjene predviđaju da se unutrašnji prag na izbornim listama vrati na 10 odsto, koliko kandidat treba da ima od ukupno osvojenog broja glasova neke stranke, da bi ušao u zakonodavno tijelo.
Poslanici SNSD-a Lazar Prodanović i Nikola Špirić rekli su da su protiv usvajanja ovog zakonskog prijedloga, istakavši da on dolazi samo nekoliko mjeseci prije izbora i da je dobar samo za relaksiranje odnosa unutar stranaka.
Špirić smatra da ovim pitanjem treba da se bavi naredni saziv parlamenta. Prodanović je pojasnio da, kada bi izborni prag ostao 20 odsto, u Predstavnički dom bi prošla samo tri poslanika, u Narodnu skupštinu Republike Srpske četiri poslanika, a u Predstavnički dom Parlamenta pet ili šest poslanika.
Poslanik SDP-a Saša Magazinović kaže da bi usvajanjem ovih izmjena bila obezbijeđena volja i političkih stranaka koje kreiraju izborne liste, kao i volja glasača.
Poslanik Nezavisnog bloka Senad Šepić dodao je da bi ovaj prag trebalo da bude nula jer političke partije već imaju prednost postavljanjem svojih kandidata na liste. On smatra da je za ovaj zakon potrebna redovna procedura.
Nije bilo rasprave o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti lica koja prijavljuju korupciju u institucijama BiH, Prijedlogu zakona o dopunama Zakona o komunikacijama, Prijedlogu zakona o izmjeni i dopunama Zakona o nezavisnim i nadzornim tijelima policijske strukture.
Predstavnički dom nije prihvatio zahtjev poslanika SDP-a Saše Magazinovića da ovaj dom po hitnom postupku razmatra Prijedlog zakona o dopuni Krivičnog zakona BiH kojim bi trebalo da bude regulisana krivično-pravna zaštita nacionalnih spomenika. Za ovaj zakonski prijedlog nije bilo entitetske većine iz Republike Srpske, pa je izjašnjavanje u drugom krugu odgođeno za narednu sjednicu.
Predsjedavajući Kluba poslanika SNSD-a Staša Košarac obrazložio je svoj stav da ovaj zakonski prijedlog ne treba da bude razmatran po hitnoj proceduri time da treba dati vremena predlagaču da dostavi ažuriranu listu nacionalnih spomenika. On je posebno istakao da o ovom pitanju treba ostvariti koordinaciju sa nadležnim entitetskim tijelima.
Sa Košarčevim stavom da ovaj zakonski prijedlog treba da ide u redovnu proceduru saglasila se i predsjedavajuća Predstavničkog doma Borjana Krišto /HDZ BiH/, navodeći da je potrebno utvrditi nadležnost pravosudnih institucija, te da je potrebno dobiti mišljenje nadležnih entitetskih ministarstava.
Poslanik SNSD-a Dušanka Majkić zatražila je pisani odgovor Savjeta ministara o tome šta planira da uradi da bi u Federaciji BiH bila zabranjena upotreba neustavnih naziva opština i gradova u Republici Srpskoj, budući da se i dalje dodaje prefiks "bosanski" što nije u skladu sa Ustavom.
Majkićeva je u okviru tačke Poslanička pitanja, istakla da je takvu odluku donio Ustavni sud BiH još 2012. godine, odbivši apelaciju Bošnjaka da je time povrijeđen nacionalni interes bošnjačkog naroda.
Poslanici u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH saglasni su da je dosadašnji parlamentarni vojni povjerenik BiH Boško Šiljegović, koji je i jedini kandidat za novi mandat na ovoj poziciji, dosadašnjim radom zaslužio da nastavi ovaj posao.
Boško Šiljegović jedini je kandidat za novi petogodišnji mandat na čelu institucije parlamentarnog vojnog povjerenika.
Šiljegovića su za ovu funkciju predložili članovi Komisije za odbranu i bezbjednost parlamenta BiH - Borislav Bojić, Ognjen Tadić i Darko Babalj, te Klub poslanika SNSD-a i Kluba srpskog naroda u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH.
Izvor: RTRS/SRNA