Forum okupio učesnike iz više od 20 zemalja- konkretni prijedlozi o saradnji (VIDEO)
Više od 100 učesnika različitih profesija došlo je sa istom željom- ojačati vezu Republike Srpske i dijaspore. U svijetu živi više od četiri miliona Srba. Profesor na njemačkom Univerzitetu u Regenzburgu Dario Vidojković smatra da je to nedovoljno iskorišćen i organizovan resurs. Zato predlaže da se, po ugledu na Srbiju, osnuje kancelarija za dijasporu, ali i otvore odbori, čak i u zemljama gdje već postoje predstavništva.
- U Njemačkoj predstavništvo postoji samo u Štutgartu. Međutim, važni centri poput Berlina ili Minhena u Bavarskoj, koji su ekonomski i politički jaki centri, nisu obuhvaćeni, a tu imamo dosta naroda, nekoliko desetina hiljada Srba, i to je potencijal koji treba koristiti - smatra Vidojković.
Dijaspora je jedan od temelja na kojima gradimo odnose- ona se zalaže za dobru sliku o srpskom narodu u svijetu. Na to, ali i na probleme, ukazuje šef Predstavnišva Srpske u Vašingtonu Obrad Kesić.
- Građenje dobre slike bi bez dijaspore išlo teško, jer nosimo teret rata, posebno u Vašingtonu, gdje institucije i mediji imaju negativno raspoloženje prema Srbima, posebno Republici Srpskoj. Ne govorim o tome koliko je bitno da sačuvamo identitet u teškim okolnostima, ali u kontekstu poboljšanja odnosa i normalizacije sa SAD, dijaspora je stub na koji moramo da se oslonimo - kaže Kesić.
Toga je svjesna i Danijela Sremac, predsjednica srpskog Instituta u Vašingtonu. Zato se trudi da bude glas Srba u Americi. Kao jednu od mogućnosti za pobošljanje saradnje, predlaže da se predstavnici dijaspore uključe u rad Narodne skupštine, gdje bi ukazivali na određena pitanja.
- Prije par godina sam pokrenula inicijativu da se naprave specijalne ekonomske zone u Srpskoj i Srbiji gdje bi imali nove regulative, zakone i načine pomaganja preduzetnicima - navodi ona.
Potrebno je organizovati dijasporu i dati joj smjernice, kaže Arno Gujon, Francuz koji već pet godina živi u Beogradu, gdje vodi organizaciju "Solidarnost za Kosovo". Zato smatra da bi osnivanje humanitarnih organizacija u dijaspori pomoglo jačem povezivanju.
- Treba da budemo konkretni i pozitivni, da sa riječi pređemo na djela. I koliko skromno bilo na početku, imamo uvijek saznanje da će to imati svoj efekat, jer svako sjeme koje je zasijano kat-tad mora da nikne - kaže Gujon.
Sistematizovanje saradnje kao zvijezdu vodilju vidi i profesor Boro Bronza Filozofskog fakulteta Univerziteta u Banjaluke. Njegove preporuke ići će, kaže, u tom smjeru.
- Pritisak na nas samo raste s protokom godina i mi moramo biti sve spremniji da se odupremo tim izazovima - ističe Bronza.
Na marginama Prvog foruma dijaspore, predsjednik Milorad Dodik sastao se sa predstavnicima dijaspore iz Francuske, Švedske i Danske, ali i političkih partija Srba iz Makedonije i Hrvatske. Dodik ih je upoznao sa aktuelnim pitanjima u Srpskoj, ističući da Srbi Republiku Srpsku doživljavaju kao odraz svoje slobode. Predstavnicima Srpske pravoslavne crkve naglasio je značaj sabornosti srpskog naroda i Crkve kao najvažnijeg elementa srpskog identiteta.
Na sastanku sa predstavnicima Saveza Srba u Italiji predsjednik republičkog parlamenta Nedeljko Čubrilović i ministar prosvjete i kulture Dane Malešević poručili su da će Srpska sa Srbijom pomoći u organizovanju što kvalitetnije nastave na srpskom jeziku u Italiji.