Da li je moguće popraviti štetu nanesenu organizmu godinama loše ishrane?

Možda ste u godinama koje su prethodile nebrojeno puta počinjali dijete izgladnjivanjem, birali ne baš najzdraviji način života i mnogo puta izbjegli vježbanje izležavajući se na trosjedu.

U zrelijim godinama sagledavate štetu, ali ostaje pitanje da li možete da je popravite i da vratite stvari na početak? Da li možete da promijenite zapušene arterije, odnosno aterosklerozu i smanjite rizik od srčanih bolesti u budućnosti?

"Odgovor nije jednostavan", kaže doktorka DŽoan Menson, profesorka na Medicinskoj školi Univerziteta Harvard.

Neke studije sugerišu da je moguća regresija ateroskleroze. Te studije su pratile učinke vježbanja, ozbiljnih i intenzivnih promjena načina života i korišćenje lijekova.

Njihovi rezultati nam daju nadu da možemo da popravimo štetu koju smo učinili u mlađim godinama, ali to nije baš tako lako, piše Harvard Health.

"Studije pokazuju da su promjene koje moramo da napravimo, da bismo poboljšali zdravlje, mnogo zahtjevnije nego što to u prvi čas izgleda", kaže doktorka Menson, i dodaje da "iako je poboljšanje stanja teoretski moguće, realno nije najpametnije fokusirati se baš na to".

Cilj bi trebalo da bude zaustavljanje napredovanja ateroskleroze i prevencija posljedica srčanog ili moždanog udara. Postoje uvjerljivi dokazi da prilagođavanje načina života i lijekovi mogu da smanje faktore rizika, prenosi Telegram.

Pravilnom intervencijom možemo da smanjimo srčane bolesti za 80 odsto. Kardiovaskularne bolesti mogu dobro da se prevenišu. A evo na koji način.

Pazite šta jedete

Zdrava ishrana je najbolji način za sprečavanje kardiovaskularnih bolesti.

Mediteranska ishrana, puno povrća, zdravih masti, orašastih plodova i ribe... Sve to je povezano sa manjim brojem oboljelih od kardiovaskularnih bolesti. Osim toga, od pomoći su i drugi zdravi načini ishrane.

Snižavanje holesterola

Redovno provjeravajte vrijednosti holesterola. Ako je visok, možda bi trebalo nešto da preduzmete: ili da promijenite način ishrane ili da uzimate statine i druge lijekove.

Iako statine povezuju sa većim rizikom od dijabetesa, postoje čvrsti dokazi da su efikasni u smanjenju rizika od infarkta i moždanih udara kod oba pola. Ljekar je taj koji će procijeniti rizik, kao i da li i šta bi trebalo da pijete.

Aspirin

Nije loše pitati ljekara da li vam treba mala doza aspirina.

Osim što je koristan poslije srčanog ili moždanog udara, niska doza aspirina može da djeluje preventivno kod kardiovaskularnih bolesti, kod odraslih osoba od 50 do 69 godina koji imaju 10 odsto veći rizik pojave tih bolesti u narednih 10 godina. Ljekar će znati da vam kaže da li postoje razlozi zbog kojih ne biste smjeli da ih uzimate.

Pazite na težinu i fizičku aktivnost

Drugi način za smanjenje rizika od kardiovaskularnih bolesti jeste održavanje zdrave kilaže i fizička aktivnost. Ta dva koraka smanjuju i rizik od dijabetesa tipa II.

Dijabetes je glavni rizični faktor srčanih bolesti, pa prevencija mora da bude najviši prioritet.

Prestanak pušenja

Ako pušite, preduzmite sve da što prije prestanete. Nikada nije kasno za zdrave promjene u načinu života.

"Nije kasno da prestanete da pušite ili da postanete fizički aktivniji", savjetuje doktorka DŽoan Mason.

"Možda nećete moći trčati maraton, ali ćete svakako trčati prema boljem zdravlju!", ističe ona.

Izvor: B92