Četrnaest godina od martovskog pogroma nad Srbima na Kosmetu (VIDEO)
Četiri hiljade protjeranih, hiljadu povrijeđenih, najmanje 19 ubijenih, 800 srpskih kuća uništenih do temelja, uključujući 35 zapaljenih crkava i manastira – sve je to rezultat dvodnevnog nasilja na Kosovu i Metohiji, marta 2004. godine.
14 godina poslije, za zločin, u kojem je, prema procjenama UNMIK-a učestvovalo 60 hiljada Albanaca, koje nije moglo da zaustavi ni 19 hiljada pripadnika KFOR-a, nema odgovornih.
"Martovsko stradanje 2004. godine i brojni napadi i zločini počinjeni nad našim narodom u poslednjih 20 godina međunarodno garantovanog mira samo nas čine još više rešenim da se nikada ne odričemo onog što je naše bilo i ostaće", rekao je episkop Raško-prizrenski i Kosovsko-metohijski Teodosije.
Povod za pogrom bilo je tumačenje nesreće u kojoj su stradala dva albanska dječaka. Albanski borci za zaštitu ljudskih prava i sloboda i ključni mediji za tragediju su optužili Srbe. Na svom vrhuncu talas nasilja zahvatio je 33 mjesta na Kosmetu. Etnički je očišćeno šest gradova i deset sela.
"Njihove žrtve, kao i žrtve svih ostalih nevino stradalih od albanskih zločinačkih ruku nas obavezuju da i danas poručimo da Srbija, koja je postala i vojno i ekonomski osnažena i koja je lider u regionu više nikada neće dozvoliti da se ponovi 17. mart", istakao je pomoćnik direktora Kancelarije za Kosovo i Metohiju Petar Petković.
"Ne smijemo nestati, iako bi neki željeli da nas ovdje zapravo danas nema. Mi poručujemo danas sa obilježavanja stradanja srpskog naroda da sa prostora Kosova i Metohije ne odlazimo, ostajemo, čvrsti i jaki", naglasio je predsjednik privremenog organa opštine Kosovska Mitrovica Aleksandar Spirić.
Ministar odbrane Srbije Aleksandar Vulin govoreći o pogromu istakao je da je na Kosmetu međunarodno pravo umrlo i pozvao je međunarodnu zajednicu da prizna svoj veliki neuspjeh. Prije 14 godina, kaže, nasiljem na Kosovu nastojali su se izbrisati tragovi postojanja jednog naroda. Na 14. godišnjicu martovskog pogroma, Srpska koalicija u Crnoj Gori pozvala je državne organe te zemlje da povuku odluku o priznanju nezavisnosti Kosova koju su nazvali aktom neprijateljstva prema državi Srbiji.