Njujork je i dom hiljada divljih životinja (FOTO)
Ali, suživot miliona divljih životinja i 8,5 miliona ljudi u gradu poznatom po rekordno visokim neboderima, neonskim svjetlima i brzom ritmu života 24 sata na dan, nije uvijek lak.
Premda Njujorčani vole životinje, njihova ljubav može doći u iskušenje kada kojot pojede kućnog ljubimca, jelen pohara zasade paradajza ili rakun raznese smeće po ulici. Populacija divljih životinja u ovom megapolisu Njujorku raste gotovo 30 godina i sada ih ima više od 600 vrsta.
- Njujork ima 11.735 hektara parkova u kojima je lov zabranjen i u kojima ima malo prirodnih grabljivaca - kaže biolog DŽejson Munši-Saut.
On je proučavao primate na Borneu i slonove u Gabonu, a sada je stručnjak za divlje životinje u američkoj finansijskoj prestonici,.
Procjenjuje da u Njujorku žive hiljade rakuna, zajedno sa nekoliko hiljade jelena i 50 kojota, većinom u Bronksu, iako se ponekad mogu sresti i u drugim dijelovima grada.
Kada je riječ o morskim životinjama, foke znaju da se sunčaju na stijenama zaliva Pelam u Bronksu, a poneki kit zna da izroni u vodama kod Kvinsa.
Svako proljeće, ptičica žalar, koji se u Njujorku i nekoliko drugih američkih država smatra ugroženom vrstom, počinje da dolazi u Rokavej Bič kako bi savila gnezda.
- Čak i ako niste vidjeli kojota, kojot je vidio vas! - kaže rendžerka Kejla Mekej grupi polaznika radionice o "životu sa urbanim kojotima" u parku u Bronksu.
Mekej kaže da se ne treba bojati kojota, koje je teško primijetiti jer se kreću tiho i noću. Najbolje je ne približavati im se i ne hraniti ih.
- Moramo ljude da naučimo boljem suživotu sa divljim životinjama. Ako ne znate da na Staten Ajlendu postoji 2.000 jelena i vozite prilično brzo, vjerovatno ćete naletjeti na nekog od njih - objašnjava Ričard Sajmon, direktor gradskog odjeljenja za divlje životinje.
Njujork je osnovao to odjeljenje prije dvije godine i od tada je ono sprovelo program sterilizacije 95 odsto muške populacije jelena na Staten Ajlendu - ili oko 1.100 životinja.
- Kada se nešto dogodi, obično su krivi ljudi, ne životinje. Treba ih ostaviti na miru - kaže Munši-Saut.
Sajmon insistira da je "grad dovoljno veliki i za ljude i za životinje. Ponekad, kaže, ljudi zovu i traže da se životinje "vrate u prirodu".
- Ali nemamo gdje da ih vratimo. Oni sada žive ovdje - rekao je i dodao - Ako se neko uplaši kada ugleda kojota i nazove 911, policija mora da reaguje. Pokušaće da ga uhvate. Neke su već ubili.
U sklopu nedavne gradske kampanje o masovnom tranzitu životinja objavljene su fotografije divljih životinja uz naslov "Njujorčanin" i ljudima je rečeno da ih ne hrane.
- Ne postoji razlog da se vjeverica hrani hot-dogom ili perecom - rekao je Sajmon.
Hranjenje može dovesti do toga da životinje izgube strah od ljudi. Može dovesti i do ugriza. Neki rakuni u Central parku mogu čak da postanu agresivni i pokušaju da ukradu hranu od prolaznika.
- Kada ljeti radimo u parkovima i kada bude jako vruće i ima puno komaraca, nema zapravo mnogo razlike u odnosu na Borneo - našalio se Munši-Saut.