Ipsos: Većina građana za KiM u Srbiji, ali bez lične žrtve
Polovina građana izjavila je da prati dešavanja u vezi sa KiM, dok je isto toliko njih navelo da ih ne prati, a većina ispitanika nije spremna na značajnije lične žrtve ukoliko je to uslov za rešavanje statusa južne pokrajine.
Direktor Ipsosa Srđan Bogosavljević kaže da postoji velika konfuzija među građanima kada je u pitanju KiM, te da nema preciznih i koegzistentnih stavova.
"Među građanima ne postoji jedinstven stav koje rješenje je u najboljem interesu Srbije. Iako najveći procenat građana vjeruje da je to vraćanje Kosova Srbiji, zastupljena su i druga rješenja. Tako je Kosovo kao suštinska autonomija u okviru države Srbije najbolje rješenje za 26–28 odsto građana, dok je podjela teritorije između Albanaca i Srba sa posebnom brigom za prava Srba koji ostaju na KiM i zaštitom srpskih crkava i manastira najbolje rješenje za 15 i 20 odsto građana", kaže Bogosavljević.
Navodi da je pitanje Kosova veoma "eksplozivna" tema, koja nije visoko rangirana kada je u pitanju interesovanje građana, osim, kaže, ako se nešto desi.
Kako kaže, ekonomske teme koje se tiču pitanja "kako da preživim" uvijek su prve za građane, pa onda druga pitanja među kojima je i KiM.
"Građani nemaju dovoljno informacija o situaciji na KiM"
Istraživanje je sprovedeno na inicijativu Fondacije za otvoreno društvo, a izvršna direktorka te fondacije Јelena Јelinčić kaže da 82 odsto građana ne bi živelo u okolnostima bezbednosnog rizika ukoliko je to uslov rješenja za KiM, dok 77 odsto ne bi prihvatilo izdvajanje iz plata i penzija za projekat očuvanja KiM.
Kada je u pitanju održavanje referenduma kako bi se rešilo pitanje KiM, ona očekuje da će pitanje KiM biti postavljeno zajedno sa pitanjem promene Ustava.
Navodi i da je moguće da njegovo održavanje bude neuspešno, dok iz Ipsosa kažu da, pod uslovom da referendumsko pitanje bude pošteno i precizno definisano, rešenje o priznanju Kosova ne bi bilo prihvaćeno.
Јelinčić podvlači da građani nemaju dovoljno informacija o situaciji na KiM.
"Građane zanima, ali ne znaju brojke. Koliko Kosovo košta Srbiju, kakvo je tržište, kako se od Kosova može zaraditi u slično. Takođe, ne znaju kako žive ni Srbi ni Albanci, a naročito Srbi južno od Ibra, jer se uvijek govori o sjeveru KiM", navela je.
Posebno zabrinjava, kaže, što građanima i dalje nije jasno šta znači formulacija "normalizacija odnosa", kao ni šta je Briselski sporazum.
Istraživanje je sprovedeno u periodu od decembra 2017. do februara 2018. godine metodologijom istraživanja javnog mnjenja i kriznih fokus grupa, a procenti se u manjem ili većem stepenu razlikuju u odnosu na vreme istraživanja.