Kitarovićeva odala počast žrtvama Јasenovca
Kitarovićeva je u knjigu utisaka upisala da posjeta Spomen-području logora Јasenovac uvijek priziva osjećaje dubokog žaljenja zbog zločina koji su se dogodili i pijeteta prema svim nevinim žrtvama, te da nijedan politički cilj, niti poredak ne mogu opravdati zločine koji se čine u njegovo ime, saopšteno je iz kabineta hrvatske predsjednice.
"Hrvatska kao demokratska država, nastala na izdancima svih pozitivnih vrijednosti istorijske borbe hrvatskog naroda za slobodu, među kojima je i antifašizam, osuđuje zločine počinjene u ovom logoru, te sa poštovanjem trajno čuva sjećanje na sve njegove žrtve, u jedinstvenoj opredijeljenosti za poštivanje ljudskih prava svih svojih građana, kao garancije napretka i mira", navela je Kitarovićeva.
U pratnji Kitarovićeve bio je Ivan Zvonimir Čičak, izaslanik predsjednika na državnoj komemoraciji žrtvama ustaškoga koncentracionog logora Јasenovac koja će biti održana u nedjelju, 22. aprila.
Јasenovac je od avgusta 1941. do 22. aprila 1945. godine bio logor smrti, najgori i najzloglasniji od 50 logora i sabirnih centara koje je organizovala NDH, u kojima su ubijani muškarci, žene i djeca zbog svoje vjerske, nacionalne ili ideološke pripadnosti.
Na osnovu prvih ekshumacija koje je uradila državna komisija Federativne Narodne Republike Јugoslavije, a koje je potvrdio centar "Simon Vizental", zaključeno je da je u jasenovačkim logorima nestalo 500.000 Srba, 80.000 Roma, 32.000 Јevreja i nekoliko desetina hiljada antifašista različitih nacionalnosti.
Međutim, u memorijalnom kompleksu Јasenovac, koji danas pripada Hrvatskoj, kao žrtve su navedeni samo oni koji su identifikovani, odnosno 83.145 ubijenih.
Među stradalima, za 1.337 dana postojanja logora Јasenovac, bilo je više od 20.000 djece.
Komemoracija se održava kao znak sjećanja na 22. april 1945. godine kada je posljednja grupa logoraša, njih 600, pokušala proboj iz logora.
Većina je bila pokošena mitraljeskom vatrom stražara ustaša, a proboj iz logora preživjelo je 90 logoraša.