Karadžić traži ukidanje presude za genocid u Srebrenici

Odbrana je iznijela niz argumenata, kao odgovor Tužilaštvu na žalbu u vezi sa pitanjima poštenog suđenja, a Karadžićev tim odbrane pozvao je na ukidanje presude za genocid u Srebrenici.

Karadžić želi pravosnažnu presudu kojom bi bio oslobođen svake krivice, a Tužilaštvo traži da bude proglašen krivim i za genocid u još sedam opština pored Srebrenice, i kaznu doživotnog zatvora.

Uz mnogo nagađanja i praznih tvrdnji zbog kojih bi trebalo prihvatiti krivicu – tako prvi predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić, u odgovoru na navode Tužilaštva, opisuje njihov rad. Ponovio je teze kako je bio zagovornik mira, te da ništa nije znao o zločinima u Srebrenici i da zato ne snosi nikakvu odgovornost.

U replici Tužilaštvu osvrnuo se i na navode o pijaci "Markale".

"O Markalama, velikom broju civila, 5. februara na praznoj pijaci na kojoj se ne vidi ništa. Zašto bi oni bili tamo? Јedna od neobičnih stvari jeste - kako je to moguće da među poginulima nema ni jednog prodavca", rekao je Karadžić.

I njegov branilac, Piter Robinson, potvrdio je teze o tome da ništa nije znao. Robinson tvrdi kako u presudi za genocid ima bar dvadeset "rupa" jer nema nijednog direktnog dokaza da je Karadžića bilo ko i bilo kad obavijestio o stradanjima u Srebrenici. Zato je zatražio ukidanje presude za genocid u Srebrenici.

"Vi morate suditi na osnovu spisa koji stoje pred vama i bilo bi neostvarenje pravde kada biste vi zaključili da je ta osuđujuća presuda za genocid tačna", kaže Robinson.

Sve žalbene osnove odbrane, po mišljenju Tužilaštva, Žalbeno vijeće trebalo bi da odbaci. Svoju argumentaciju, po četiri žalbena osnova, Tužilaštvo je iznijelo.

Јedan od zahtjeva jeste da Vijeće Karadžića proglasi krivim i za prvu tačku optužnice – genocid u Bratuncu, Foči, Ključu, Prijedoru, Sanskom Mostu, Vlasenici i Zvorniku.

Pritužbu odbrane na "gomilanje činjenica" smatraju neutemeljenom, kao i to da nije došlo do nepravičnog suđenja zbog velikog broja presuđenih činjenica.

"Njegov položaj na samom vrhu hijerarhije bosanskih Srba ne može njega na neki način udaljiti od krivične odgovornosti, nego je samo pojačati. On je zloupotrijebio svoje ovlasti kako bi prolio krv bezbrojnih žrtava i zato pravda traži da dobije najdužu moguću kaznu doživotnog zatvora", istakla je Katarina Gustafson tužilac.

Odbrana insistira na potvrdi oslobađajuće presude po prvoj tački optužnice – genocidu u sedam opština. Karadžić je rekao da se tako o genocidu može govoriti jedino kada se ne utvrde činjenice.

Prema tome, tvrdi Karadžić, Srbi izgledaju kao neko ko je napadao bespomoćnu i nenaoružanu masu ljudi. Napomenuo je da je u Prijedoru privedeno oko tri hiljade ljudi.

"2,7 odsto od 49.000 muslimana u Prijedoru. To nije genocid, 1.700 je pušteno, borbeno sposobnih, uhvaćenih u vrijeme konflikta, a 1.400 proslijeđeno u zatvor za ratne zarobljenike. Ovdje je moguće sve ako se zanemare činjenice, a činjenice postoje u spisu", navodi Karadžić.

Ponovio je da je Republika Srpska svoje međunarodno priznanje dobila prije rata u BiH, a da su joj to pokušali osporiti. Poručio je da sve optužbe padaju ako se ta činjenica uzme u obzir.

Za sutra u 15 časova najavljena je Statusna konferencija u ovom slučaju.