Usvojena rezolucija, nema dokaza o korupciji u Parlamentarnoj skupštini
Rezolucija je usvojena sa 123 glasova "za", devet "protiv" i deset "uzdržanih", dok su u odvojenom glasanju preporuke podržala 124 člana Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope.
Pojedini poslanici su tokom debate napomenuli da rezolucija nije usmjerena ni protiv jedne pojedinačne države i da cijelo ovo tijelo snosi odgovornost zbog propusta.
Rezolucija je zasnovana na izvještaju nezavisnog istražnog tijela o korupciji u Parlamentarnoj skupštini Savjeta Evrope, koji je sastavljen poslije desetomjesečnog rada.
"Skupština vjeruje da su, iako se izvještaj prvenstveno bavi optužbama i činjenicama u vezi sa Azerbejdžanom, slične prakse vjerovatno postojale i u vezi sa vlastima i parlamentarnim delegacijama drugih država članica", navodi se u dokumentu.
Skupština je zaključila da istražno tijelo ne može da dokaže postojanje koordinisane mreže korupcije unutar Skupštine i da koruptivno ponašanje pojedinaca, bivših i sadašnjih poslanika, nije bilo moguće bez "saučesničke uzdržanosti država članica".
"Skupština osuđuje ovakvo ponašanje i poziva ih da preduzmu odgovarajuću akciju", navodi se u tekstu preporuka.
U rezoluciji je ukazano na potrebu da se poboljša opšti operativni okvir Skupštine i da se riješe nedostaci u pogledu transparentnosti parlamentarnih procedura.
Ukazano je da su pojedini članovi Parlamentarne skupštine bili u sukobu interesa i da su prekršili pravila ponašanja u ovom tijelu.
Rezolucija sadrži poziv Evropskom parlamentu i parlamentarnim skupštinama ostalih međunarodnih organizacija, uključujuči OEBS, da prate primjer Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope i uvaže preporuke nezavisne istražne komisije.
U istražnom izvještaju se navodi da nisu pronađeni dokazi koji bi podržali optužbu da je Milica Marković bila podložna korupciji ili drugim oblicima neprikladnog uticaja finansijske prirode.
Preispitivanje odgovornosti Markovićeve u vezi sa navodnim podmićivanjem u slučaju Azerbejdžan inicirano je "anonimnim pismom koje je stiglo u Parlamentarnu skupštinu BiH", dodaje se u tekstu.
U njemu se kaže da Јermenija sumnja da je Markovićeva primila mito od Azerbejdžana dok je pripremala izvještaj, navodi istražno tijelo.
Pismo je kasnije postalo javno, a vijest je navodila da je ambasadora BiH u Savjetu Evrope Predraga Grgića kontaktirala jermenska strana, u vezi sa optužbama za korupciju Markovićeve.
U medijskom članku se dalje navodi da je Mladen Bosić tražio od ambasadora Grgića da pripremi izvještaj o načinu glasanja po strankama, odnosno državama.
To je trebalo da bude interni dokument, koji je ipak dostavljen javnosti, dodaje se u izvještaju.
Markovićeva je demantovala da je imala bilo kakve konkretne informacije o bilo kom navodu o korupciji. Ona je tvrdila da je doživjela tešku opstrukciju na različite načine od strane jermenske delegacije u Parlamentarnoj skupštini Savjeta Evrope tokom svog rada na izvještaju, piše u dokumentu.
Sa druge strane, ona je imala dobru saradnju sa azerbejdžanskom stranom.
Markovićeva je naglasila da su sve njene aktivnosti u vezi sa izvještajem bile planirane i sprovedene u saradnji sa sekretarijatom Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope, zaključuje se u istražnom dokumentu.