Obilježeno 26 godina od zločina nad Srbima u Bradini
Na najbrutalniji način 25. maja 1992. godine u Bradini je ubijeno 48 srpskih civila, a preostali su odvedeni u logore ili protjerani, njihova pokretna imovina opljačkana, a kuće i Crkva Vaznesenja Gospodnjeg zapaljeni i srušeni.
U logorima su život izgubila još 22 stanovnika Bradine, dok se za pet još traga.
Preživjeli raseljeni Srbi iz Bradine svake godine u maju dolaze iz svih dijelova Republike Srpske i Srbije, a nerijetko i iz prekookeanskih zemalja, u obnovljenu crkvu da bi odali počast stradalima i podsjetili na zločine koje su počinili pripadnici takozvane Armije BiH, Teritorijalne odbrane, Hrvatskog vijeća odbrane /HVO/, policije i muslimanskih paravojnih formacija.
Za zločine u Bradini pravosuđe BiH do sada nije nikoga osudilo.
Miralemu Maciću Sud BiH sudio je po optužbi da je u maju 1992. godine, kao rezervni policajac Stanice javne bezbjednosti Konjic, u Bradini ubio trojicu Srba i učestvovao u maltretiranju i mučenju srpskih civila, ali je suđenje obustavljeno nakon što je Macić umro u januaru 2012. godine.
Sud BiH potvrdio je u martu ove godine optužnicu protiv 12 lica, bivših komandanata i pripadnika takozvane Armije BiH, Teritorijalne odbrane, HVO-a, policije i muslimanskih paravojnih formacija, optuženih za zločine počinjene 1992. i 1993. godine nad srpskim civilima na području Konjica, Bradine i okoline.
Optuženi su Esad Ramić, Šefik Nikšić, Adnan Alikadić, Mitko Pirkić, Redžo Balić, Hamed Lukomirak, Safaudin Ćosić, Muhamed Cakić, Ismet Hebibović, Almir Padalović, Enes Јahić i Agan Ramić.
Oni su optuženi za napade i ubistva više desetina srpskih civila, oba pola, među kojima je bilo djece i starijih osoba, te mučenja, zlostavljanja, nečovječna postupanja, protivpravna zatočenja većeg broja Srba iz Konjica i okolnih sela Bradina, Cerići, Zukići, Brđani, DŽepi, Zagorice, Hum, Blace, Nevizdraci, Donje Selo, Vrdolje, Živanja, Sitnik, Bjelovčina, Zabrđani, Bijela.
U optužnici se navodi da je veliki broj srpskih civila sa ovog područja nezakonito uhapšen i odveden u logore na području Konjica, gdje je nastavljeno njihovo mučenje i zlostavljanje.
U Sudu BiH 2. aprila u predmetu "Esad Ramić i drugi" održano je ročište za izjašnjenje o krivici na kojem su se optuženi u ovom predmetu izjasnili da nisu krivi za izvršenje krivičnog djela zločini protiv čovječnosti.