latinica  ћирилица
28/05/2018 |  19:19 ⇒ 29/03/2019 | 14:04 | Autor: RTRS

Kancelarije RUGIP-a na raspolaganju izbjeglim i raseljenim licima sa imovinom u FBiH

Izbjegla i raseljena lica, koja imaju imovinu u Federaciji BiH, već od kraja sedmice, mogu da se obrate kancelarijama Republičke uprave za imovinsko-pravne poslove u šest opština i gradova Srpske, radi zaštite svojih imovinskih prava. Procjenjuje se da imovinu u Federaciji ima oko 400.000 izbjeglih i raseljenih Srba, koji, zbog ne-transparentnog Zakona o zemljišnim knjigama, imaju velikih problema pri dokazivanju vlasništva.

Stručnu pomoć zainteresovani mogu tražiti u kancelarijama u Bijeljini, Zvorniku, Nevesinju Istočnom Novom Sarajevu, Mrkonjić Gradu i Banjaluci, kažu u Republičkoj upravi za geodetske i imovinsko-pravne poslove. U svakoj kancelariji na usluzi će im biti jedan pravnik i administrativni radnik, uz podršku stručnih lica RUGIP-a.

"Zainteresovana lica, koja imaju imovinu u Federaciji, a kojima je potrebna pomoć u zaštiti njihovih imovinskih prava, mogu da se jave lično ili putem telefona u pomenute kancelarije svaki radni dan od osam do 15 časova", izjavila je Marijana Šarčević, portparol RUGIP-a.

U ministarstvu za izbjeglice i raseljena lica kažu da su, iako su kancelarije zvanično počele da rade, u toku posljednje pripreme i da će uskoro moći da prime prve građane. Osim pomenutih šest, u planu je otvaranje i kancelarija u Novom Sadu i Beogradu, zbog velikog broja raseljenih Srba Federacije, koji sada žive u Srbiji.

"To znači da ćemo mi davati instrukcije licima, koja idu u FbiH na javnu raspravu, a isto tako, primati informacije onih koji se vraćaju, sa iskustvima, da bismo mogli napraviti cjelokupan utisak i krug svega onog što se dešava, a svašta se tu dešava", kaže pomoćnik ministra za izbjeglice i raseljena lica Radovan Grajić.

Problem je, kaže Grajić, nastao kada je u Federaciji donesen Zakon o zemljišnim knjigama, koji je trebalo da reguliše usklađivanje katastarskih i vlasničkih podataka u zemljišno-knjižnim evidencijama.

Mnogi Srbi nisu imali dovoljno informacija o tome, jer su javni pozivi za dokazivanje vlasništva bili upućivani samo preko lokalnih medija i službenog glasnika. Isti problem u Srpskoj je riješen mnogo transparentnije, jer su pozivi uručivani lično i u dogovoru sa zainteresovanim licima.

Podsjećamo, na ovaj problem ukazali su i u poslaničkom klubu SNSD-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske. U februaru su podnijeli Apelaciju za ocjenu ustavnosti pomenutog zakona Ustavnom sudu BiH, tražeći da se stavi van snage dok ne bude donesena konačna odluka. Odgovor se još čeka.