latinica  ћирилица
31/05/2018 |  09:13 | Autor: B92

Naučnici pronašli način da učine hemoterapiju uspješnijom

Većina živih organizama: ljudi, životinja, biljaka, gljivica, pa čak i neke vrste bakterija, imaju unutrašnji cirkadijalni sat koji upravlja biohemijskim, fiziološkim i bihevioralnim funkcijama tokom 24 sata.

Taj sat reguliše san, hodanje, nivoe hormona, tjelesnu temperaturu, otkucaje srca i pritisak, kao i stotine drugih faktora. Naučnici iz Sankar laboratorije sa Univerziteta Sjeverne Karoline utvrdili su da neki lijekovi bolje djeluju u različito doba dana, piše The Conversation.

Njihova laboratorija proučava kako cirkadijalni ritam utiče na obnavljanje ćelijske DNK, proces u kome grupa enzima putuje kroz DNK popravljajući oštećenja koje nastaju usljed ultraljubičastog zračenja i hemijskih materija koje mijenjaju DNK.

Bez tih važnih enzima, naše ćelije bi akumulirale mutacije DNK što može da dovede do karcinoma i drugih bolesti.

Razumijevanje povezanosti tjelesnog ritma i oporavka DNK je važno, jer je sve više dokaza da je cirkadijalni ritam, koji loše funkcioniše, povezan sa gojaznošću i epilepsijom, nesanicom i sezonskim afektivnim poremećajima.

Laboratorija Sankar je istraživala kako cirkadijalni ritam utiče na obnavljanje DNK tokom davanja lijeka protiv karcinoma - cisplatina. Cisplatinom se liječi veći broja vrsta karcinoma čvrstog tkiva, karcinom testisa, jajnika, pluća i dojke. Lijek ubija karcinom oštećujući DNK kancerogenih ćelija. Nužno, isto tako, oštećuje i DNK zdravih ćelija, prouzrokujući ozbiljne nuspojave koje često tjeraju ljekare da promjene način liječenja.

Oštećenja DNK i zdravih i bolesnih ćelija, prouzrokovana lijekom, se obnavljaju. Uspješno liječenje zahtjeva ciljanje kancerogenih ćelija, da bi im se oštetio DNK onda kada su bolesne ćelije najmanje sposobne za reparaciju, a da se što više poštedi zdravo tkivo.

Strategija je da se lijek daje u određeno vrijeme i potom se posmatra šta se događa, u pokušaju da se ustanovi u koje vrijeme pacijent ima najviše koristi od lijeka uz najmanje popratnih efekata. Ovi eksperimenti nisu bili posebno uspješni, pošto izbor vremena nije bio zasnovan na onome što se događa unutar ćelije, prenosi Telegram.

Tim Sankar laboratorije pratio je šta se događa u bubrezima i jetri miševa koji su primali cisplatin tokom 24 sata.

Otkrili su koji gen, uzročnik karcinoma, odnosno gen za prevenciju karcinoma, se reparira u koje doba dana. Ustanovili su da je najbolje vrijeme za davanje hemoterapije onda kada zdrave ćelije mogu ponovo efikasno da izgrade DNK, a kada se ćelije tumora slabo oporavljaju.

Naučnici se nadaju da će ovo otkriće na laboratorijskim miševima moći da se preslika na ljude i da se tako utvrdi optimalno vrijeme davanja hemoterapije. Postupak sinhronizacije uzimanja lijeka sa cirkadijalnim ritmom kancerogenih ćelija nazvan je hronohemoterapija.

Naučnici vjeruju da bi se, uz ovakav efikasniji tretman sa personaliziovanim biološkim satom, popravio procenat preživljavanja ljudi oboljelih od karcinoma.