latinica  ћирилица
08/06/2018 |  16:57 ⇒ 18:43 | Autor: RTRS

Sve češći boravak u prirodi predstavlja rizik od ujeda krpelja

Sve češći boravak u prirodi predstavlja i rizik od ujeda krpelja. Ukoliko zaraženi krpelj ujede čovjeka, a pacijent se ne liječi pravilno, može izazvati teške zdravstvene komplikacije.

Od početka godine, u prijedorskoj bolnici zbog ujeda krpelja na liječenju je zadržano 11 pacijenata.

Krpelj je prenosilac brojnih oboljenja, među kojima je najčešća Lajmska bolest. Prvi simptomi, specifično crvenilo kože, nastaju najranije tri dana nakon ujeda.

"To crvenilo je karakteristično, ono praktično počinje da se širi. Znači, iz dana u dan vidite kao koncentrične krugove koji se šire zato što na mjestu ujeda bakterije drugi, treći dan počinju da migriraju", pojašnjava Boris Ćurguz, specijalista infektologije ЈZU Bolnice "Dr Mladen Stojanović" Prijedor.

U Zavodu za kliničku mikrobiologiju u Banjaluci radi se dijagnostika Lajmske bolesti. Ova analiza trebalo bi da bude omogućena od jeseni i u prijedorskoj bolnici. Među komlikacijama najteže su bolesti centralnog nervnog sistema.

"Može nastati druga faza bolesti koja najviše liči na bolesti poput reumatizma, praktično dođe do oboljenja zglobova. U nekih osam odsto slučajeva može doći do napada na srce", naglašava Ćurguz.

Opremu za analize zaraženosti krpelja, koji mogu izazvati bolesti životinja, posjeduje Veterinarski institut "Vaso Butozan" u Banjaluci.

"Mi nismo radili ta ispitivanja jer nismo imali zahtjeva. Institut naravno posjeduje opremu, ljude koji su to nekad ranije radili, međutim, ne radimo ukoliko nema zahtijeva ili ukoliko situacija trenutno to nešto ne zahtijeva", kaže Dragan Kasagić, rukovodilac Laboratorije za virusologiju i molekularnu dijagnostiku u Veterinarskom institutu Republike Srpske "Dr Vaso Butozan" Banjaluka.

Prema procjenama stručnjaka kod nas na šest nezaraženih krpelja, dolazi jedan zaražen.