X

Za vaš uređaj je
dostupna aplikacija

latinica  ћирилица
1411
01/09/2018 |  18:23 ⇒ 20:40 | Izvor: RTRS

Koliko se migranata zadržalo u BiH?

Pedeset migranata otkriveno je u teretnom vozu na mostu preko rijeke Drine u Zvorniku na graničnom prelazu između BiH i Srbije. Migranti su vraćeni u Srbiju.

Od početka godine, u BiH ih je ušlo oko 12.000, a mnogi su se ovdje i zadržali. Kapaciteti za njihov smještaj i dalje se uspostavljaju, a situacija je posebno komplikovana u Velikoj Kladuši, gdje se lokalna zajednica protivi odluci bh. institucija, da migranti budu smješteni u krugu bivšeg Agrokomerca.

Prema podacima kantonalnog MUP-a, na području USK-a boravi između 3.500 i 4.000 migranata. Od tri predviđena migrantska centra u kantonu, trenutno samo hotel Sedra kod Cazina neometano funkcioniše. Ovdje su smještene 42 porodice migranata, ukupno 181 osoba. Cilj Međunarodne organizacije za migracije jeste da se do kraja naredne sedmice u Sedru smjesti 400 migranata iz najranjivijih kategorija tražilaca azila.

- Migranti dobijaju tri obroka dnevno, zdravstvenu zaštitu, pravnu pomoć. Imamo i dječiji kutak, kutak za bebe. Svi oni imaju svoje posebne sobe, a uradili smo i sanitarne čvorove - kaže Vladimir Mitkovski, humanitarni koordinator IOM-a za USK.

Uslovi o kojima migranti smješteni u bihaćki Đački dom "Borići" mogu samo da sanjaju. Zimu će, po svemu sudeći, dočekati u objektu bez krova, stolarije i elementarnih uslova za život. Nije poznat ni tačan broj migranata koji se ovdje nalaze, jer se popisi ne vrše. U Crvenom krstu se orjentišu prema broju obroka koje dnevno podijele.

Selam Midžić, sekretar bihaćkog Crvenog krsta, kaže da dnevno naprave oko 800 obroka.

Posljedice migrantske krize najvidljivije su u Velikoj Kladuši. Rukovodstvu ove lokalne zajednice pogođene migrantskim talasom, za oko je zapala izjava ministra spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirka Šarovića, da Savjet ministara ne bi trebalo da se bavi pitanjem smještaja migranata.

- To je pitanje koje svakako u većoj mjeri treba da preuzmu entiteti i kantoni, a da se Savjet ministara bavi granicom - rekao je Šarović.

I pored ovakvog stava, nadležne bh. institucije, bez saglasnosti lokalne zajednice donijele su odluku da se migrantski centar formira u krugu bivšeg preduzeća Agrokomerc. Oštro negovovanje uslijedilo je odmah.

- Ministar bezbjednosti je rekao da se ništa neće raditi bez dogovora sa lokalnom zajednicom, ali očito kada je u pitanju ova lokalna zajednica, da se oni tu "lome preko koljena". Opštinsko vijeće je tako jednoglasno reklo da ne želi migrante na području opštine Velika Kladuša - rekao je Fikret Bašić, predsjednik SO Velika Kladuša.

Dogovora nema do danas. Krug Agrokomerca i dalje je prazan, a migranti su smješteni u privremeno šatorsko naselje Trnovi. Iz kantonalnog Crvenog krsta upozoravaju da je rješenje neophodno prije zime.

- Ovo gdje su danas migranti smješteni je van svih ljudskih normi, posebno u Velikoj Kladuši. Ljudi na livdi improvizuju šatore, sa najlonom, folijom... Neuslovno je, nema ni dovoljno struje, ni vode - kaže Husein Kličić, predsjednik Crvenog krsta USK.

Migranti su sve nervozniji, a među građanima raste zabrinutost. Slučaj Velike Kladuše nije izolovan. Slično je i sa kasarnom Ušivak kod Hadžića. Iako predstavljena kao migrantski centar, i dalje nije spremna da primi migrante i izbjeglice.