"Dobrovoljačka": Krivična prijava zbog neizvršenja odluke Ustavnog suda BiH
Romanić, koji je punomoćnik Bogdane Tomović, majke Zdravka Tomovića, vojnika ЈNA ubijenog 3. maja 1992. godine u napadu na vojnu kolonu u sarajevskoj Dobrovoljačkoj ulici, te Gordane Gvozdenović, sestre Obrada Gvozdenovića, poručnika ЈNA ubijenog 2. maja iste godine u Sarajevu na Skenderiji, podnio je krivičnu prijavu i protiv Adisa Nuspahića, Behaije Krnjića i još 27 tužilaca Tužilaštva BiH.
Tomovićeva i Gvozdenovićeva preko svog punomoćnika predlažu da Tužilaštvo BiH odmah nakon prijema ove krivične prijave odredi stvarno i mjesno nadležno tužilaštvo kome će ona biti dostavljena, te da ono provjeri navode iz prijave, otvori istragu protiv Tadićeve i svih tužilaca čiji je zadatak bio da rade na predmetu "Dobrovoljačka".
Nakon sprovedene istrage, oštećeni predlažu da okrivljeni budu optuženi za krivično djelo i kažnjeni.
U prijavi se navodi da je odlukom Ustavnog suda BiH od 17. januara utvrđena povreda prava o zabrani podvrgavanja nehumanom postupku, prema Ustavu BiH, kao i Evropske konvencije za zaštitu osnovnih prava i ljudskih sloboda.
Istom odlukom, Tužilaštvu BiH je naloženo da bez odgađanja preduzme mjere s ciljem odlučivanja o pritužbama apelanata Bogdane Tomović i Gordane Gvozdenović protiv naredbe o obustavljanju istrage Tužilaštva BiH u ovom predmetu.
Tužilaštvu BiH je naloženo i da u roku od tri mjeseca od dana dostave ove odluke obavijesti Ustavni sud BiH o preduzetim mjerama s ciljem njenog izvršenja.
Romanić navodi da mu je odluka Ustavnog suda dostavljena 2. februara u Banjaluci, te da pretpostavlja da ju je Tužilaštvo dobilo dan ranije, odnosno prije osam mjeseci i 18 dana.
Tomovićeva i Gvozdenovića, kao ni njihov punomoćnik, nemaju nikakva saznanja da li je Tužilaštvo BiH postupilo po odluci Ustavnog suda, odnosno da je bez daljih odgađanja preduzelo mjere s ciljem odlučivanja o pritužbama apelanata protiv naredbe o obustavljanju istrage u predmetu "Dobrovoljačka ulica".
Apelanti i njihov punomoćnik, takođe, nemaju nikakve informacije da li je Tužilaštvo BiH u roku od tri mjeseca od dana dostavljanja odluke obavijestilo Ustavni sud BiH o preduzetim mjerama.
Romanić navodi da je 17. septembra dobio neslužbeni podatak da ni u Ustavnom sudu nemaju saznanja da je Tužilaštvo BiH preduzelo ikakve mjere s ciljem izvršenja njihove odluke.
Zbog svega navedenog, apelanti smatraju da su se u radnjama odgovornih u Tužilaštvu BiH ostvarila sva obilježja neizvršenja odluke Ustavnog suda BiH, za šta je predviđena kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina.
Pripadnici "Zelenih beretki", "Patriotske lige", MUP-a i Teritorijalne odbrane BiH napali su kolonu ЈNA u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu 2. maja 1992. godine.
Tada su ubijena 42 lica, a u Tužilaštvu BiH su obustavili istragu uz obrazloženje da je kolona ЈNA, koja se mirno povlačila iz kasarne u Lukavici, bila legitiman vojni cilj.
Istragu protiv nekoliko lica, uključujući člana ratnog Predsjedništva BiH Ejupa Ganića i generala takozvane Armije BiH Јovana Divjaka, obustavio je međunarodni tužilac DŽud Romano i to samo nekoliko dana prije nego što će napustiti BiH.
Romano je tada, osim protiv Ganića i Divjaka, obustavio istragu i protiv Hasana Efendića, Zaima Backovića, Јusufa Pušine, Emina Švrakića, Dragana Vikića, Fikreta Muslimovića, DŽevada Topića, Јovice Bećirovića, Rešada Јusupovića, Јusufa Kecmana, Damira Dolana i Ibrahima Hodžića.