latinica  ћирилица
29/09/2018 |  19:05 ⇒ 30/09/2018 | 08:02 | Autor: RTRS

Hoće li Makedonci prihvatiti novi naziv države?

U Makedoniji se sutra održava referendum o promjeni imena koji je uslov da zemlja uđe u EU i NATO. Ankete pokazuju da je oko 80 odsto građana protiv promjene imena, ali dvosmisleno referendumsko pitanje i ogromni pritisak zapadnih diplomata po mnogima garantuju da će Makedonija uskoro postati Republika Sjeverna Makeodnija.

Kampanja za sudbonosni referendum u Makedoniji je završena, ali je veliko pitanje koliko je zaista prostora ostavljeno Makedoncima da o svojoj sudbini odlučuju. Država je proteklih sedmica bila poligon za zapadne diplomate koji su savjetovali građane da ime i identitet i nisu toliko važni koliko njihova budućnost. Premijer Makedonije Zoran Zaev pozvao je na podršku, a predsjednik Đorđo Ivanov na bojkot referenduma.

- U nedjelju će vaš glas odrediti pravac u kojem će krenuti Makedonija. Odlučuju oni koji glasaju. Ako je ogromna većina za, trajno ćemo trasirati naš put ka NATO i EU. Sada je vrijeme za odluke. Hajde da budemo jedinstveni, kao što smo tu uradili prije 27 godina - rekao je Zaev.

IzjavIvanov je rekao da je kao građanin donio odluku da neće glasati.

- Uvjeren sam da ćete vi naši sugrađani, takođe donijeti tu mudru odluku - istakao je on.

Pitanje "Da li ste za ulazak u EU i NATO uz promjenu imena?", jeste trik pitanje, ali s obzirom da znamo da je ogromna većina građana protiv promjene imena a za ulazak u EU, to je cijena koja se mora platiti, kaže makedonski analitičar Petar Arsovski. Građani koji se protive promjeni imena, referendum će bojkotovati, tako da nije pitanje da li će većina biti za, nego da li će se preći cenzus.

- Na to pitanje niko ne može odgovoriti, iako poslednje ankete pokazuju da se broj onih koji će izaći na referendum povećava, tako da možemo očekivati da dođemo blizu tog cenzusa ili da ga čak nadmašimo. To je sad teško prognozirati. Međutim, ciječi ovaj region je umoran od statusa kvo, tako da vlada jedna atmosfera među građanima da žele da jednu promjenu - kaže Arsovski.

Zapad i NATO su Makeodniju stavili pod svoj uticaj još kada su srušili vladu Nikole Gruevskog i tu se odavno ništa ne može uraditi, kažu analitičari. Pitanje je šta će biti sa zemljama regije koje su preostale.

- Ulazak Makedonije u NATO predstavlja posljednji talas ulaska u Alijansu, gdje suštinski ostaju Srbija i BiH kao zemlje koje nisu članice. Srbija mnogo teže ide tim putem i pitanje da li će ikada doći do toga, dok će BiH trpiti velike pritiske - ističe analitičar Despot Kovačević.

Referendum ipak nije kraj, jer nije obavezujući. Za promjenu Ustava potrebna je dvotrećinska većina za koju je vladajućoj koalciji potrebno još 12 glasova, ali ukoliko referendum uspije, očekuje se da će pritisak na njih biti prevelik i da će prihvatiti volju građana.