Nema povlastica za one koji nisu na vrijeme legalizovali izgrađene objekte

Perioda od prije nekoliko godina kada je legalizovala kuću, Soka Aleksić nerado se sjeća. Legalizacija je koštala oko 5.000 maraka.

-Da sam znala zato, rekla bih: “DŽaba vama, eto vi legalizujte - razočarano kaže Soka Aleksić iz Ljeskovc kod Bijeljine.

Za Tatomira Gvozdenovića legalizacija iz prošle godine nije bila “traumatično“ iskustvo.

- Imao sam velike povlastice kao porodica poginulog borca. A i, uopšte, zahvaljujući svim olakšicama, pojednostavljena je procedura - priča o svom iskustvu Tatomir Gvozdenović iz Bratunca.

Naknade su bile minimalne za objekte legalizovane od 2013. do kraja 2016. godine. Troškovi su iznosili od stotinu do 2.000 maraka fiksno, za objekte manje od 400 kvadrata. Novi zakon donio je novi sistem naknada.

- Sad postoji zadnji Zakon iz jula 2018.godine koji ne predvića neki striktan rok za podnošenje zahtjeva. On je samo postavio rok od šest mjeseci. Računa se da ljudi koji u tom roku ne podnesu zahtjev, dakle, oni koji podnesu nakon toga imaju određene penale. Pa tako plaćaju 20 odsto veću cijenu od onih koji su to učinili do juna mjeseca, tj. do isteka 6 mjeseci od stupanja na snagu zakona - napominje Vuk Višekruna, šef Odsjeka za legalizaciju Odjeljenja za prostorno uređenje Grada Banjaluka.

U lokalnim zajednicama kažu - bilo je potrebno napraviti razliku između onih koji su zahtjeve podnijeli u roku i onih koji nisu.

- Bilo bi sada nepravedno prema ljudima koji su i prije radili legalno i oni koji su za vrijeme tog Zakona isto žurili da predaju dokumentaciju, da se sada opet nekom izlazi u susret - poručuje Marko Rikalo iz Gradske uprave Trebinja.

Ustavni sud Republike Srpske nedavno je utvrdio da pojedine odredbe Zakona o uređenju prostora i građenju nisu u saglasnosti sa Ustavom.

"Ustavni sud je ocijenio da je neusaglašenost osporenih odredbi, kojima je propisana naknada za legalizaciju bespravno izgrađenih objekata, rezultat toga što su njima predmetne naknade određene na nejednak način u odnosu na naknade koje su dužni plaćati legalni graditelji objekata" stoji u odredbi Zakona o uređenju prostora.

U praksi to znači da će se za postupke koji su u toku plaćati puna cijena legalizacije.

- Ukoliko je sam zahtjev za legalizaciju još uvijek u postupku pred upravnim organom, ova odredba se neće na njega primjenjivati. Dakle, ona je ukinuta i na one postupke koji nisu pravosnažno okončani, nema nikakvo dejstvo - ističe Todor Duvnjak iz advokatske kancelarije Baroš.

Donošenje novog zakona, navode u resornom ministarstvu, bilo je neophodno, jer je rok za podnošenje zahtjeva za legalizaciju istekao krajem 2016. godine, a na terenu je i dalje veliki broj bespravnih graditelja. Do sada je primljeno oko 49 hiljada zahtjeva za legalizaciju, dok je broj “divljih“ građevina gotovo duplo veći.