Zagreb u diplomatskoj ofanzivi za bolji položaj Hrvata u BiH
Bude li usvojena na glasanju u petak, značiće to iz Zagreba sigurniju zaštitu hrvatskih interesa u BiH pred međunarodnim institucijama.
BiH je neodrživa, Hrvati su izgubili pravo izbora legitimnih predstavnika, Izborni zakon neophodno je mijenjati – ključni su argumenti predlagača Deklaracije Hrvatskog sabora o položaju Hrvata u BiH.
- Republika Hrvatska kao potpisnica Dejtona i članica Savjeta za implementaciju mira u BiH, dužna je reagovati na kršenje Dejtona kod Upravnog odbora PIK-a - kaže Božo Ljubić, predsjednik Odbora za Hrvate izvan Hrvatske u Saboru Republike Hrvatske.
O sadržaju deklaracije vladajući i opozicija bez dogovora. Dok prvi pozdravljaju napore Hrvatske vlade na putu poboljšanja uslova za Hrvate u BiH, drugi njen sadržaj nazivaju kamilicom.
Tvrde da ne nudi rješenje, već da je usmjerena protiv izabornog pobjednika Željka Komšića.
- Јedino rješenje koje se niko neće usuditi reći ovdje, a ja ću ga izgovoriti je treći entitet - napominje Hrvoje Zekanović, poslanik opozicionog HRAST-a u Saboru Republike Hrvatske.
- BiH se može jedino urediti kao decentralizovana pravna socijalna država sa federalnim jedinicama - dodaje Ante Babić, poslanik vladajuće HDZ u Saboru Republike Hrvatske.
U deklaraciji se, kao zalog državnosti, pominje “korjenita“ izmjena Ustava, kojom bi se BiH organizovala na načelima federalizma, uz simetričnu poziciju konstitutivnih naroda, što se može tumačiti kao zvanično plasiranje ideje o trećem entitetu.
- Takvo ponašanje i ova deklaracija direktno su protiv ugleda, uticaja i direktno su protiv interesa Republike Hrvatske - smatra Vesna Pusić, Klub poslanika opozicionog GLAS-a i HSU-a u Saboru Republike Hrvatske.
Tokom rasprave kojoj je prisustvovala i predsjedavajuća Predstavničkog doma BiH, Borjana Krišto, s mostarskim studentima, mogle su se čuti i optužbe da zvanična Banjaluka diktira stav Hrvatske o BiH.
Zagreb se ovih dana našao i na udaru trojice bivših visokih predstavnika, koji su ga optužili za miješanje u unutrašnje stvari BiH, što je Hrvatska odbacila, a njihova evroparlamentarka Željana Zovko, Evopskoj komisiji postavila pitanje o finansiranju i kontorli rashoda OHR-a.