Marija Butina priznala krivicu
Na pitanje sudije da li ona shvata da se priznavanjem krivice odriče određenih prava, uključujući i pravo na suđenje i žalbu na odluku sudije, ona je odgovorila sa „Da“.
Na istom ročištu Butina je priznala i da je od početka 2015. do početka 2018. godine bila u dogovoru sa nekim licima kako bi nanijela štetu Sjedinjenim Američkim Državama.
„Shvatate li da biste, ukoliko priznate krivicu, mogli da budete deportovani odmah nakon izdržavanja kazne?“, precizirala je sudija.
Butina je na ovo pitanje odgovorila potvrdno, kao i na sva ostala pitanja.
Konkretno, ona je potvrdila da je potpuno upoznata sa dokumentom u kome su opisana djela za koja se tereti i da je o tome razgovarala sa svojom odbranom, ona je potvrdila da je zadovoljna uslugama svojih advokata, da donosi odluku o priznavanju krivice svojom slobodnom voljom, a ne pod pritiskom i da je svjesna mogućih posljedica takve odluke.
Butina se nakon priznanja krivice suočava sa kaznom od pet godina zatvora ili novčanom kaznom do 250.000 dolara, izjavila je danas sudija Tanja Čatkan.
„Maksimalna kazna je pet godina zatvora… ili maksimalna novčana kazna od 250 hiljada dolara“, rekla je sudija.
Prema njenim riječima, to je samo jedna varijanata kazne.
Sudija takođe nije isključila mogućnost deportacije Ruskinje, ali je istakla da ovu odluku ne donosi ona, već druge institucije.
Sljedeće zasjedanje o slučaju Butine zakazano je za 12. februar.
Dvadesetdevetogodišnja Marija Butina je uhapšena sredinom jula u Vašingtonu, na dan samita Putin–Tramp u Helsinkiju. Ona je prvobitno bila optužena za zavjeru i da radi kao strani agent u SAD bez registracije u Ministarstvu pravde, što je standardna optužba za slučajeve špijunaže. Potom je optužena da zapravo radi kao agent za rusku vladu, a ne samo da je u konspiraciji, zbog čega joj prijeti kazna zatvora od 15 godina.
U Moskvi smatraju da je hapšenje uoči sastanka ruskog i američkog lidera izvršeno po „političkom nalogu“ kako bi se umanjio pozitivan efekat samita, kao i da su sve optužbe lažne.