Štrbac: Hrvatska slavi ubice kao narodne heroje
"U Hrvatskoj nema nikakvih tajni ko je vodio tu akciju, ko je učestvovao, sve su to narodni heroji. Recimo akciju na Malom Alanu, gdje je masakrirano 22 ljudi, vojnika iz Gračaca, na samo 50 do 100 metara od osmatračnice Unprofora, vodio je Milijan Brkić. On je danas drugi čovjek u HDZ-u i potpredsjednik Sabora", kaže Štrbac.
On je napomenuo da je na centralnoj proslavi "Maslenice" juče u Zadru, kao izaslanik predsjednika Hrvatske bio hrvatski general Ante Gotovina, kao i Mladen Markač, koji su jedni od planera i izvođača te akcije, ali i Mirko Šundov, koji je tada vodio 4. gardijsku brigadu, a danas je načelnik Glavnog štaba Hrvatske vojske.
"Prije sedam ili osam godina otišla je neka krivična prijava iz Beograda samo za `Mali Alan`. Sve se zna, ali kad naši pitaju šta je sa tim predmetom, dobiju odgovor da je još u fazi `izvida`, što će reći, nekakva istraga. Nikada oni neće procesuirati svoje `junake`", ističe Štrbac.
On napominje da Hrvati "Maslenicu" nazivaju "majkom svih pobjeda" njihovih u ratu 1990-tih godina, jer su tu "dokazali" da mogu pobijediti Srbe i poslije toga su uslijedili i "Medački džep", "Bljesak" i "Oluja".
Štrbac međutim ocjenjuje da je pitanje kako bi Hrvati prošli da se osam mjeseci prije te akcije, sa tog područja nije povukla ЈNA, u skladu sa "Vensovim planom", a teško naoružanje stavljeno pod ključ Unprofora.
On je pojasnio da je granice Krajine u tom trenutku branilo nekoliko stotina policijaca, jer je, po istom Vensovom planu, Republika Srpska Krajina trebalo da formira policijske jedinice.
Štrbac navodi da su krajiški organi primijetili na vrijeme da Hrvatska gomila vojsku na granicama i o tome obavještavali Unprofor, ali su oni tvrdili da nema nikakve opasnosti i da je riječ o pripremama za obične vježbe hrvatske vojske.
"Zato je to zaista bila iznenadna operacija, žestoka. Unproforci su se onda povlačili, kao što i obično rade, bježali su pred njima zajedno sa Srbima. Ono što nije moglo pobjeći, to je pobijeno", kaže Štrbac.
On smatra da cilj onih koji su minirali hidroakumulacionu branu Peruća nije bio da je zaista i sruše, nego da upute opomenu kako bi Hrvati zaustavili "Maslenicu".
"Branu su držali Srbi sve do septembra 1992. godine, a onda su je po Vensovom planu prepustili Unproforcima i kad je krenula `Maslenica`, neko je minirao branu, a sva sreća što brana nije minirana potpuno, jer je u akumulacionom jezeru bilo pola milijarde kubika vode i poplavni talas bi izazvao katastrofu i stradanje oko 30.000 ljudi", naveo je Štrbac.
On je podsjetio da su Hrvati za miniranje Peruće optužili srpskog generala Borislava Đukića i nedavno ga osudili na devet godina zatvora i naknadu 17,5 miliona evra, koliko su procjenili da je načinjena šteta.
Štrbac je naveo da je u "Maslenici" prosječna starost ubijenih civila bila 60 godina, ubijene su 34 žene prosječne starosti 57 godina, troje djece do 12 godina, dok je 11 osoba još nestalo, među njima šest civila, od kojih su tri žene.
On je istakao da je pitanje da li bi stradanja Srba bila još veća da nije bilo nevjerovatne solidarnosti i zajedništva Srba, te napomenuo da su na strani lokalnog stanovništva bili dobrovoljci sa svih strana, među kojima i "Vukovi sa Vučijaka" čiji je komandant Veljko Milanković tamo teško ranjen i poslije preminuo.
"Ljudi sa Ravnih Kotara, a to su sve bila velika sela - Kašići, Islam Grčki, kao i mješovita sela - sve je to moralo da se iseli i pobjegne pred tim zločincima i za to niko nije osuđen", rekao je Štrbac.
Danas je u Crkvi Svetog Marka u Beogradu služen parastos za 348 Srba koje su prije 26 godina ubili pripadnici hrvatske vojske u akciji "Maslenica" u Ravnim Kotarima i na Malom Alanu na Velebitu.