Zakon o javnom RTV sistemu BiH nesprovodiv i prevaziđen - izostaje politička volja
Za nesmetan rad tri javna servisa, RTRS, Federalne i BHRT, godišnje je neophodno 100 miliona maraka, a prilivom od RTV takse ne prikupi se ni polovina tih sredstava. Zato su razvojne inicijative Evropske radiodifuzne unije, na regionalnoj konferenciji u Sarajevu, ostale u sjeni realnih problema u funkcionisanju javnih RTV servisa u BiH.
Postojeći Zakon o javnom RTV sistemu nudi više načina za prikupljanje RTV takse, ali nikog od eventualnih partnera ne obavezuje. Јoš iz vremena kada se taksa prikupljala posredstvom telekom operatera, taksa je bojkotovana tako da se izdvoje i plate obaveze telekomima, ali ne i javnim servisima.
"RTRS je već davno imao prijedlog koji bi išao preko fondova. Penzioneri dvije marke, građani sa prosječnom platom manje od 7,5 KM, a onaj koji ima preko 1.500 KM platu treba da plati osam, devet, deset maraka. To je jedino pravedno. Drugi način dugo neče biti uspostavljen, neće biti saglasnosti u Parlamentu BiH ni oko izmjena i dopuna, a kamoli novog Zakona", naveo je generalni direktor RTRS Draško Milinović.
Nespremnost da se pozabave problemom prikupljanja RTV takse, ali i pitanjem marketinga, upravljanja digitalnim signalom i nizom nesprovodivih segmenata Zakona o javnom RTV sistemu, prethodni saziv BiH vlasti pokazao je otvaranjem ovih pitanja tek na kraju svog mandata, u decembru prošle godine.
"Problem je što mnoge političke elite. da ih tako nazovem, su se trudile da tako bude. Problem što su mnogi pozivali na neplaćanje RTV takse. zbog raznih usko političkih interesa", dodao je Milinović.
Borba za opstanak javnih emitera svela se na vlastite modele prikupljanja RTV takse, skupog putem inkasanata i pošte u Srpskoj i nesigurnog, poput ugovora sa samo jednom, bošnjačkom komponentom Elektroprivrede u Federaciji BiH.
"Mi smo dugo radili u redukcijama, te nam je ova godina omogućila da na određen način možemo napraviti razvojnu strategiju. Potrebno je vrijeme da se finansijske provalije zaklope", rekao je generalni direktor RTV FBiH DŽemal Šabić.
"Bukvalno se sve svodi na preživljavanje i snalaženje od mjeseca do mjeseca, prije svega, zahvaljujući razumjevanju nekih vladajućih partija u Federaciji BiH. Bez njihove podrške ne bi ni postojali javni servisi na području FBiH", naglasio je generalni direktor BHRT Belmin Karamehmedović.
Bez pravičnog i svima prihvatljivog jedinstvenog modela prikupljanja RTV takse razvoj i bolji kvalitet programa mogući su samo na teret dvije hiljade zaposlenih u javnim servisima, jer neophodnih 100 miliona za osnovne potrebe bilo je i ostalo nedostižno.
"Najveća naplata iznosi 58 miliona, a najmanja 38 miliona KM", rekla je član UO RTRS Dara Cvijetić.
Nisu nepoznanica ni različita viđenja građana u Republici Srpskoj i Federaciji BiH o radu javnih servisa, kao ni potreba jednog od konstitutivnih naroda, hrvatskog, da ima vlastiti servis. Pri tom je, Zakon nametnut 2004. godine, a u parlamentima verifikovan 2005. prevaziđen i iz tehnološkog aspekta.
"Mnogo spornih definicija gdje se zakonska obaveza veže uz domaćinstvo i TV, a nove tehnologije omogućavaju da se TV programi gledaju, ne samo putem TV prijemnika", izjavio je generalni direktor RTRS Draško Milinović.
Na lošu naplatu RTV takse, i danas je ponovljeno, uticali su brojni pozivi pojedinih političkih partija da se taksa ne plaća, pa su zbog toga i prihodi bili manji.