U petak obilježavanje Dana državnosti Srbije
Brojni istoričari ističu da je to najznačajniji datum u političkom, kulturološkom i istorijskom kalendaru Srbije.
Na Sretenje 1804. godine, na zboru viđenijih Srba sa područja Beogradskog /odnosno Smederevskog/ pašaluka, koji je održan u Marićevića jaruzi u Orašcu, donesena je odluka o podizanju ustanka protiv Turaka i za vožda je izabran Đorđe Petrović Karađorđe.
Odluci o podizanju ustanka prethodila je Sječa knezova, u kojoj su dahije ubile ugledne srpske narodne prvake zbog navodne nelojalnosti.
Prvi srpski ustanak prvo je zahvatio krajeve zapadno od Kolubare, Šumadiju i Pomoravlje, a cijeli Beogradski pašaluk oslobođen je 1807. godine.
Karađorđe je tokom Prvog srpskog ustanka /1804-1813/, u okviru obnove srpske državnosti, između ostalog, ustrojio niz važnih institucija, poput Velike škole, koja je začetak Univerziteta u Beogradu.
Godine 1835, na Sretenje, u Kragujevcu je donesen prvi ustav Kneževine Srbije, poznat kao Sretenjski, a odredbe koje je sadržao bile su oblikovane po uzoru na ustave Francuske i Belgije.
Dan državnosti Srbije slavio se do nastanka Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, nakon čega je ukinut, da bi u Srbiji ponovo počeo da se slavi od 2002. godine.