Beograd plaća kredite za Kosovo
List podsjeća da zaduženja Kosova i Metohije potiču iz perioda između sedamdesetih i devedesetih godina prošlog vijeka.
Novac od kredita se koristio za izgradnju puteva i željeznice, za projekte u oblasti energetike, elektroprivrede, rudarstva, vodoprivrede i poljoprivrede, koje ne otplaćuje takozvana država Kosovo, već se oni servisiraju iz kase u Beogradu, što će potrajati još 22 godine.
Srbija je, navodi se u tekstu, preuzela da otplaćuje obaveze po osnovu javnog spoljnog duga Kosova i Metohije prema inostranim povjeriocima, poslije reprograma od 2002. do 2009. godine i u tom momentu ovo zaduženje iznosilo je 930,81 miliona evra.
U tu sumu su ulazili dugovi prema Međunarodnoj banci za obnovu i razvoj od 433,31 miliona evra, povjeriocima Pariskog kluba 296,56 miliona evra, Londonskom klubu povjerilaca 168,90 miliona evra, Kuvajtu 17,99 miliona evra, Banci za razvoj Savjeta Evrope 5,79 miliona evra...
Najveći dužnici su, između ostalih, rudarski kombinat Trepča, Elektroprivreda Kosova, vodoprivredno preduzeće Ibar, fabrika Feronikl, Energetika i gasifikacija kod Obilića.
Na ovaj korak Beograd se odlučio jer je Kosovo i Metohija po Ustavu dio Srbije.