Kakvu odluku Haškog suda očekuju političari, a kakvu pravnici?

Suđenje prvom predsjedniku Republike Srpske je po obimu i komplektnosti praktično, bez presedana u Haškom tribunalu. Cijeli postupak traje duže od 10 godina.

Radovan Karadžić je uhapšen 2008. a već u oktobru 2009. je počelo suđenje. Proces je, u najmanju ruku bio kontroverzan. Odbrana je, tokom postupka, više od 180 puta upozorila Sud na kršenje Poslovnika od strane Tužilaštva, odnosno na prikrivanje dokaza koji idu u korist optuženog. Sa druge strane, u periodu između dvije presude, Odbrana je izvojevala jednu pobjedu. Zbog sumnje na moguću pristrasnost, iz sudskog vijeća je izuzet sudija Teodor Meron, a umjesto njega je došao Portugalac Ivo Rosi.

Kakvu odluku Haškog suda očekuju političari, a kakvu pravnici?

Odbrana očekuje objektivnije odlučivanje i drugačiju atmosferu od one koja ih je pratila tokom čitavog pretresa. Ukoliko drugostepeno Vijeće bude dokaze sagledalo sa pravnog stanovišta, a ne političkog, odbrana se nada oslobađajućoj presudi.

- Ukoliko sudije mehanizma budu sagledale u potpunosti svo činjenično stanje i sve dokaze koji su prezentirani Sudu i koji su izvedeni u toku prvostepenog postupka mi očekujemo daleko povoljniju presudu u odnosu na predsjednika Karadžića - rekao je Goran Petronijević, član tima odbrane Radovana Karadžića.

Odbrana, koja je tokom cijelog postupka, blisko sarađivala sa Republičkim centrom za istraživanje rata, u žalbi je insistirala da drugostepeno vijeće posebno obrati pažnju na manjkavost svih dokaza koji se Karadžiću stavljaju na teret; posebno na njegovu vezu sa jednom od glavnih tačaka optužnice - Srebrenicom.

- Naravno, naša teza i ono što je dokazano – tamo se jesu desili zločini, i za te zločine trebaju odgovovarati oni koji su počinili te zločine, ali nije postojao nikakav dogovor o činjenju bilo kakvih zločina da bi se to stavilo na teret bilo kome po komandnoj odgovornosti ili po tom izmišljenom udruženom zločinačkom poduhvatu - naveo je Milorad Kojić, TO3direktor Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica.

 Član tima odbrane Radovana Karadžića Milomir Savčić smatra da postoji desetine slučajeva gdje nisu blagovremeno objelodanjeni oslobađajući dokumenti.

- Koliko je još toga što mi ne znamo, čime raspolaže tužilaštvo ili neka druga strana koja možda formalno nije u postupku ali upravlja postupkom, onda se zaista ne može govoriti o potpuno korektnom i fer postupku - dodao je Savčić.

Kao nekorektan postupak tumači se i poziv srpskim NVO, da zajedno sa bošnjačkim prate izricanje drugostepene presude Karadžiću u sarajevskoj Vijećnici.

- Pozivaju da sutra prisustvuju presudi Radovana Karadžića smatramo jednim velikim licemerstvom još uvijek Bošnjaka i njihovih predstavnika - naglasio je predsjednik Saveza logoraša Republike Srpske Branislav Dukić.

Afere u okviru Haškog tribunala u vezi sa nestankom dokaza i presude koje su donesene, nisu doprinijele povjerenju, kaže predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik.

- Ovdje je uobičajedno mišljenje da taj sud nije pravičan, da ne sudi u skladu sa pravom i da nije u funkciji povjerenja. Tako da u okviru tog ambijenta i očekivanja - dodao je Dodik.

Predjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nedeljko Čubrilović kaže da ne može biti optimista ni u ovoj situaciji.

- Mada, izvjesna nada postoji da će argumentacija, koju je odbrana ovom prilikom pripremila, doći do ušiju i glava onih koji to treba da sagledaju, i da ipak presuda ne bude onako drastična kao što je bila u prvostepenom postupku - dodao je Čubrilović.

Da pravne norme nisu svuda iste najviše se pokazuje da primjeru srpskog naroda, ističe premijer Radovan Višković.

- Vi znate kako se taj sud ponašao sve ove godine, da se isključivo bavio srpskom krivicom, srpskim zločinima, a zločini nemaju ni ime, ni prezime, ni adresu - zaključio je Višković.

Nakon trogodišnjeg žalbenog postupka odbrana prvog predsjednika Srpske tražila je poništavanje prvostepene presude i njenu zamjenu oslobađajućom, ili novo suđenje. Mehanizam krivičnih sudova, pravni nasljednik Haškog tribunala, presudu je trebalo da izrekne u decembru, ali je to odgođeno zbog promjene u sastavu Žalbenog vijeća u novembru prošle godine.

Izricanje drugostepene presude najavljeno je za sutra u 14 časova i trebalo bi da traje do 16.30. Dosadašnja praksa pokazuje da sve obično traje nešto kraće ali ovo je, po svemu poseban slučaj pa je i trajanje nezahvalno prognozirati.

RTRS za sutra priprema poseban program koji počinje od 13 časova sa redovnim javljanjima iz Haga.