Agencija za bankarstvo Srpske - banke da preispitaju cijenu naknada za klijente

Koliko plaćaju za osnovnu uslugu banke – vođenje tekućeg računa, sagovornicima je trebalo vremena da se prisjete.

Samo na ime prihoda od platnog prometa banke u Srpskoj prošle godine inkasirale su 100,2 miliona KM, čak 8,1 milion više nego u 2017. godini. Da zarade u nekim slučajevima nisu bile realne, priznaju i u resornoj Agenciji.

- Agencija za bankarstvo je u martu 2018. godine izdala preporuku bankama koje su imale značajniji rast prihoda od platnog prometa da izvrše analizu troškova koji su vezani za bankarske usluge, te da na bazi objektivnih kriterijuma i stvarno nastalih troškova izvrše korekcije iznosa tih usluga u skladu sa standardima i pravilima struke - navode u Agenciji za bankarstvo Republike Srpske.

Da banke ostvaruju priličnu zaradu na provizijama siguran je i Bojan Kresojević.

- Same naknade koje banke ostvaruju sa fizičkim i pravnim licima su relativno značajan prihod za njih, s obzirom da su one relativno jednake ukupnim rashodima za plate koje imaju banke u Srpskoj - kaže Kresojević.

Sličnu situaciju u Srbiji tamošnja Narodna banka odlučila je da, ako ništa, učini transparentnijom.

Na internet stranici ove institucije objavljen je registar cijena bankarskih naknada.

Profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu, Ljubodrag Savić kaže – sada je do korisnika.

- Sada ne moraju građani da idu od banke do banke, od sajta do sajta. Mogu na jednom mjestu sasvim dovoljno da se informišu. Na građanima ostaje, da li će oni to raditi ili neće - ističe Savić.

Bojan Kresojević kaže – cijene naknada u blagom su, ali stalnom rastu, posljednjih nekoliko godina.

I to je, smatra, fer, jer je tehnologija koja prati platni promet složena i možda naprednija nego u nekim drugim oblastima.

Ipak, na dostupnosti podataka ne bi bilo zgoreg poraditi.

- Јedan od problema na tržištu bankarstva jeste što se usluge sve češće grupišu u određene pakete i na taj način malo zamagljuju sliku samim klijentima kada biraju koje će usluge koristiti - pojašnjava Kresojević.

Kakvi su efekti prave konkurencije, možda se najbolje vidi na tržištu Hrvatske.

Tokom prošle godine, na promjenu banke sa kojom posluje mjesečno su se, u prosjeku, odlučivala 182 klijenta.

Ove godine prosjek se uduplao. Hrvatska je od 2017. godine započela sa sprovođenjem evropske direktive o uporedivosti naknada, prebacivanju računa i pristupu osnovnom računu.

Građanima je omogućeno da račune sele iz jedne u drugu banku onako kako mijenjaju telekom operatera ili ljekara.

Dovoljno je da nezadovoljan klijent novoodabranoj banci da punomoć i čeka da račun bude prebačen.