latinica  ћирилица
11/04/2019 |  11:46 ⇒ 19:01 | Autor: Agencije

Sud: Asanž proglašen krivim, zaprijećena maksimalna kazna (VIDEO)

Osnivač Vikiliksa DŽulijan Asanž sproveden je u policijsku stanicu u Londonu nakon što mu je Ekvador ukinuo azil poslije sedam godina i oduzeo državljanstvo. SAD traže izručenje. Asanž tvrdi da nije prekršio uslove kaucije. Proglašen je krivim jer je odbio da se preda.
Hapšenje Asanža (foto:screenshot/twitter/RT) -
Hapšenje Asanža (foto:screenshot/twitter/RT)

19.00 Velika Britanija neće izručiti DŽulijana Asanža SAD-u, ako mu tamo prijeti smrtna kazna, izjavio je britanski ministar za evropske poslove Alan Dankan.

- To je naša politika u svim okolnostima, tako da se podjednako odnosi se i na Asanža i on neće biti izručen ako će se suočiti sa smrtnom kaznom - rekao je Dancan za Skaj Njuz, a prenosi Rojters.

 

16.30 Sudija u Londonu proglasio je Asanža krivim za kršenje uslova kaucije 2012. godine, a presuda će mu biti izrečena 2. maja.

Asanž se na saslušanju, izjasnio da nije kriv po optužbi koja je proizašla iz njegovog zahtjeva za azil u ekvadorskoj Ambasadi. On bi zbog kršenja uslova kaucije mogao biti osuđen na godinu dana zatvora. Presuda će Asanžu biti izrečena 2. maja, putem video-linka, javila je Raša tudej.

Iako su švedske vlasti odbacile optužbe 2017. godine, britanske vlasti ga i dalje terete za kršenje uslova kaucije.

16.20 Odluku o ukidanju azila osnivaču Vikiliksa donio je Ekvador i Velika Britanija nije lobirala da se to učini, saopštila je portparol britanskog premijera Tereze Mej.

Ona je rekla da je od početka vođen dijalog sa vlastima Ekvadora, koje su same donijele odluku o ukidanju azila Asanžu.

16.15 Asanž je poslao prkosnu poruku iz kombija u koji ga je britanska policija ubacila iz ambasade Ekvadora u Londonu.

Agencija Rojters objavila je fotografije na kojima se Asanž vidi kako podiže palac.

(Foto: REUTERS / Peter Nicholls)

15.40 Američko tužilaštvo saopštilo je da je Asanž optužen za zavjeru s ciljem da ostvari pristup povjerljivom kompjuteru administracije SAD zajedno sa bivšim američkim vojnim obavještajnim analitičarom Čelsijem Meningom 2010. godine.

Asanž se suočava sa kaznom od pet godina zatvora, objavilo je američko Ministarstvo pravde. Hapšanje Asanža u Lonodnu otvara put njegovom mogućem izručenju Americi.

Ministarstvo pravde navodi da je Asanž /47/ uhapšen u skladu sa sporazumom o izručenju između SAD i Velike Britanije i da je optužen za umiješanost u jedno od najvećih narušavanja povjerljivih informacija u istoriji SAD.

U optužnici se navodi da je je Asanž u martu 2010. godine u okviru zavjere pomogao Meningu da razbije šifru u kompjuterima američkog Ministarstva odbrane, koji su bili povezani sa tajnom internetskom mrežom koju administracija SAD koristi za povjerljive dokumente i komunikacije. Njemu se stavlja na teret da je bio dio zavjere s ciljem da se izvrši kompjuterski upad.

11.15 DŽulijana Asanža, osnivača Vikiliksa, uhapsila je britanska policija nakon što je izbačen iz ekvadorske ambasade u Londonu. Kako mediji prenose, njemu je Ekvador ukinuo azil.

Policija je zvanično objavila da je Asanža uhapsila nakon što je napustio ambasadu Ekvadora, prenosi Sputnjik.

Britanski ministar unutrašnjih poslova Sadžid DŽavid je rekao: "Mogu da potvrdim da je Asanž u pritvoru i da je suočen sa pravosuđem Britanije".

- Nakon što je vlada Ekvadora ukinula azil osnivaču Vikiliksa, britanska policija je ušla u ambasadu Ekvadora u Londonu - dodao je on

Kako prenosi RT, osnivač Vikiliksa izbačen je iz ekvadorske ambasade u Londonu, gdje je proveo poslednjih šest godina. Predsjednik Ekvadora objavio je da je ta zemlja uskratila Asanžu pravo na azil. Odnos između Asanža i ekvadorskih vlasti se pogoršao od 2017. godine, nakon promjene političkog režima u zemlji.

Asanž je dobio azil u ambasadi Ekvadora u Londonu 2012. godine, a zatražio ga je kako bi izbjegao da bude izručen Švedskoj, čije su vlasti željele da ga ispitaju u okviru istrage o seksualnom napadu.

Od istrage se kasnije odustalo, ali Asanž stahuje da bi mogao da bude izručen SAD, koje ga traže zbog objavljivanja hiljada tajnih vojnih i diplomatskih dokumenatata.