Zašto federalni fondovi stopiraju saradnju sa bolnicama u Srpskoj?

Istovremeno, Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske potpisao je ugovore sa nekoliko bolnica u Federaciji, pa pacijenti iz Srpske mogu nesmetano koristiti njihove usluge. Da li je Srpska i na ovaj način finansijski oštećena?

Iako interes pacijenata iz Federacije postoji, posebno za Univerzitetsko-klinički centar u Banjaluci, federalni fondovi ne žele da prihvate bolnice iz Srpske u svoje sisteme, tvrdi direktor Fonda zdravstvenog osiguranja Srpske, Dejan Kusturić.

- Mi smo imali pokušaje pregovora sa bihaćkim kantonom, zbog blizine, ali ne dozvoljavaju federalne vlasti. Јa se nadam, da će se, kada se uspostavi vlast na bh. niovu, početi i sa ostvaranjem tih pitanja - kaže Kusturić.

Da bolnice u Srpskoj imaju kapaciteta da prime i pacijente iz Federacije, uvjerava i resorni ministar Alen Šeranić.

To bi im, kaže, donijelo i dodatne prihode.

- To je važno pitanje i sa aspekta finansiranja zdravstvene zaštite. Mi ćemo morati i operativno i politički da djelujemo po tom pitanju i da vidimo kako i na koji način pacijenti iz FbiH da dođu ovdje u Republiku Srpsku i da se liječe shodno kapacitetima koje imamo - rekao je Šeranić.

Iz Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije odgovorili su nam da, u skladu sa potpisanim ugovorom dva entiteta i Brčko distrikta, osiguranici mogu koristiti zdravstvene usluge ustanova iz drugog entiteta u hitnim slučajevima i, u nekim sllučajevima, usluge hemodijalize, radi bolje dostupnosti.

Dodaju i da ne raspolažu podacima o načinu korišćenja zdravstvene zaštite koja se finansira sredstvima kantonalnih zavoda zdravstvenog osiguranja. Uprkos tome, interes pacijenta za usluge u, prije svega, Univerzitetsko-kliničkom centru u Banjaluci sve je veći, kažu u ovoj zdravstvenoj ustanovi.

- Ono što se pojavljuje u posljednje vrijeme, jeste da nam doalze pacijenti iz USK, koji neće uputnicu za Banjaluku, nego ljudi izdvajaju svoja sredstva i plaćaju bolnicu - navodi Zoran Aleksić, načelnik Klinike za opštu i abdominalnu hirurgiju UKC Banjaluka.

Zbog svega, okretanje komercijalizaciji usluga i pacijentima koji žele da plate, mogla bi da bude sve češća praksa bolnica u Srpskoj, kao jedno od rješenja za obezbjeđenje dodatnih prihoda, kaže Aleksić.