U Srebrenici nije bilo genocida

Kao jedan od zaključaka navedeno je, da se zločin u Srebrenici ne može smatrati genocidom, u skladu sa definicijom, koju je utvrdila međunarodna konvencija o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida iz 1948. godine. Predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik poručio je, da je istinu o stradanjima u Srebrenici potrebno utvrditi samo na osnovu činjenica, a ne na osnovu interpretacije događaja, kako je to do sada rađeno.

Koristeći žrtve sukoba u istočnom dijelu BiH, kao krajnji cilj borbe protiv srpskog naroda, smišljen je, kažu, i uz propagandne agencije Zapada, vješto lansiran pojam genocid. Na području Srebrenice, tu ulogu preuzeli su radio-amateri u januaru '93.godine, kažu publicisti.

- Finansirani od strane Soroša, oni su oglasili čitavom svetu da je izvršen genocid nad muslimanskim narodom i da treba pomoć sveta. To je vreme kad u Srebrenici već nije bilo Srba, kad su ih proterali, kad su izvršili sve te nevolje. Znači, tad je krenulo - rekla je Ljiljana Bulatović Medić, publicista iz Beograda.

Јedan od referata na konfreneciji imao je i Ibran Mustafić, autor knjige "Planirani haos u Srebrenici", koji je naveo da je u Sarajevu isplaniran scenario za Srebrenicu, a realizovan od operativaca stranih službi. Dodajao je da je broj stradalih Bošnjaka drastično uvećan, jer su na spisak ubijenih dodati mnogi koji su na bilo koji način stradali i prije operacije u Srebrenici, u julu 1995.godine.

- Evidentno je da je teški ratni zločin u zaštićenoj i demilitarizovanoj zoni Srebrenica dobro isplaniran, te realizovan od operativaca stranih službi, finansijski i medijski podržanih od vojnih i političkih moćnika, uglavnom zapadnih zemalja. Cilj je bio pribavljanje alibija za bombardovanje položaja Vojske Republike Srpske i slabljenja pozicije Republike Srpske na predstojećoj Mirovnoj konferenciji u Dejtonu - napominje Mustafić.

Za austrijskog istoričara i publicistu Hanesa Hofbauera, koji se već dvije decenije bavi Balkanom sa istorijskog, ali i ekonomskog aspekta, ovakve konferencije imaju veliki značaj, ističući da svijet nedovoljno zna o dešavanjima u Srebrenici. Hofbauer je u svojoj knjizi "Naručena istina – kupljena pravda" analizirao događaje '90-ih.

- Ako kažete da je samo jedna strana demonizovana, kao što je srpski narod predstavljen, mislim da to nije pravi stav zaočetak. I ako još negiranje genocida bude kažnjivo, zaustaviće se svaka diskusija. Mislim da to nije dobro. Morate se boriti za istinu - istakao je Hofenbauer.

A do te istine o stradanjima mora se doći isključivo na osnovu činjenica, ne interpretacije događaja, kao što je to do sada rađeno, rekao je predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik. Neophodno je, ističe, utvrditi sve događaje, ne bježeći i od činjenice koja će pokazati da je tamo počinjen zločin i nad muslimanima.

- Ali to mora biti dokumentovano na ozbiljan način, onako kako to rade ljudi iz nauke na svim prostorima baveći se ovakvim temama. Tek kada dođemo do istine, ali cijele istine, koja će počivati na činjenicama, doći će trenutak da se svi suočimo sa zločinom u Srebrenici i nad Bošnjacima, ali i nad Srbima. Dok se to ne desi, Srebrenica će i dalje biti predmet brojnih manipulacija, koje na kraju iznova ponižavaju žrtve, ma iz kog naroda dolazile - poručio je Dodik.

U zaključcima konferencije, navodi se da ne postoji dovoljno naučnih i pravno verifikovanih dokaza da je na srpskoj strani postojao udruženi zločinački poduhvat o prisilnom uklanjanju muslimanskog stanovništva, kao ni naučno potvrđenih dokaza o tačnom broju stradalih u borbenim dejstvima na području Srebrenice 1995.godine.