Danas je Svjetski dan knjige
Ovim povodom, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva Istočno Sarajevo organizuje manifestaciju Noć knjige u okviru koje se pet autora druži sa čitaocima u pet gradova u Srpskoj.
U svim knjižarama Zavoda u Istočnom Sarajevu, Banjaluci, Bijeljini, Trebinju i Doboju tradicionalna "Noć knjige" organizovana je od 17 do 22 časa, kada se uz popust do 50 odsto mogu kupiti sva izdanja beletristike i stručne knjige, osim lektira. U ovim knjižarama upriličena su i druženja uz tamošnje književnike, autore, kritičare, čitaoce.
Cilj ove manifestacije je i ukazivanje na značaj knjige i pisane riječi i privlačenje pažnje čitalačke publike, naveli su iz Zavoda.
Popust od 50 odsto na članstvo u Narodnoj biblioteci "Filip Višnjić" u Bijeljini, povodom obilježavanje Svjetskog dana iskoristilo 120 građana što pokazuje da stanovnici ovog grada vole da čitaju i da imaju potrebu za knjigom. U ovoj biblioteci u posljednjih desetak godina konstantno se povećava broj članova i posjeta.
- Ako kao primjer uzmemo da je 2009. godine bilo nešto više od 3.000 članova i oko 50.000 posjeta biblioteci, a 2018. godine 9.500 članova i 180.000 posjeta onda je to najbolji pokazatelj da potreba za čitanjem i posjete promociji knjiga nisu u padu već u značajnom porastu - rekao je Јovan Cvjetković, direktor Narodne biblioteke "Filip Višnjić".
On je ukazao da je sa druge strane neophodno stalno raditi na obnovi knjižnog fonda, kao i na popularizaciji knjige i kulturnih događaja za šta su potrebna mnogo veća sredstva.
Navoe je da je neophodan i konstantan rad sa najmlađima, predškolcima i učenicima od prvog do petog razreda, prije svega kroz redovne posjete biblioteci i organizaciji radionica. Razvijanje navike čitanja i dolaska u biblioteku djece ovog uzrasta stvaraju buduće redovne članove i čitaoce .
Gradonačelnik Trebinja Mirko Ćurić danas je, povodom Svjetskog dana knjige, sat vremena bio u ulozi bibliotekara u Narodnoj bilioteci, te sa sugrađanima razgovarao o brojnim pitanjima iz oblasti kulture.
- Raduje me što su me pozvali da budem bibliotekar. Ovo je lijepa inicijativa i nadam se da će postati tradicionalna - rekao je Ćurić.
On je naveo da je posao bibliotekara, iako na prvi pogled izgleda lak, veoma zahtjevan, jer svakom čitaocu treba prići na svojstven način i ubijediti ga da ponovo dođe i pozajmi novu knjigu.
Narodna biblioteka ima više od 2.000 članova, te što se sve veća pažnja posvećuje djeci koja na taj način stiču naviku da čitaju i budu redovni posjetioci ove ustanove.
Predsjednik Savjeta učenika SŠC "Pale" Sara Gluhović rekla je da će ova manifestacija trajati pet sedmica, a budući da je raspust u toku, Dane knjige počeli su aktivnošću na društvenim mrežama.
- Savjet učenika djeluje i na društvenim mrežama, tako da je oko 20 članova na svojim profilima podijelilo fotografiju u vezi sa obilježavanjem Dana knjige, kako bi skrenuli pažnju široj javnosti. Drago mi je da se veliki broj učenika, kao i članova Savjeta, uključio sa ciljem da se podigne svijest o značaju čitanja, knjige i njene uloge u životu - istakla je Gluhovićeva.
Ona je dodala da planiraju, osim literarnog konkursa i konkursa za duhovitu dosjetku o knjizi i dijeljenjem letaka sa zanimljivim sadržajima, organizovati niz radionica pod nazivom "Šta ti brani da čitaš?".
Prema njenim riječima, imaju odličnu saradnju sa osnovnim školama na području opštine Pale, vrtićimaa, Udruženjem za djecu i omladinu sa posebnim potrebama "Sunce", Јezičkim centrom In i Edukativnim centrom Big ben.
Knjižni fond Narodne biblioteke Pale obogaćen je sa 30 novih naslova, povodom obilježavanja Svjetskog dana knjige i autorskih prava, rekla je direktorica ove ustanove Nada Gajović. U biblioteci imaju sve svjetske klasike, aktuelnu beletristiku, naučne studije, kao i dječiju liraturu.
Gajovićeva kaže da je besplatna članarina za djecu poginulih boraca, nezaposlene sa evidencije lokalnog Zavoda za zapošljavanje, djecu prvih i drugih razreda, kao i predškolskog uzrasta, dok za ostale građane košta 10 KM.
- Akcenat stavljamo na najmlađe jer je mnogo bitno da našu djecu učimo od malena da čitaju i da im stvorimo naviku da dolaze u biblioteku kako bi istraživali razne oblasti, upoznali kroz knjige određene događaje, te da obogaćuju svoj vokabular. Sve to zajedno daje nam kasnije jednu kompletnu ličnost - istakla je Gajovićeva.
U Evropi se najviše čita u Njemačkoj i Francuskoj.
- Ne smatram da se tamo najviše čita zato što su najrazvijenije zemlje, mislim da su one najrazvijenije zato što njihovi stanovnici najviše čitaju. U Srbiji se najviše čitaju bestseleri i to ne smatram problemom, to je prosto neumitnost, takva literatura se u svim zemljama, i bogatim i siromašnim, najviše čita, problem je što se kod nas nedopustivo malo čita ozbiljne literature, što se ništa ne preduzima da se dobiju budući mladi čitaoci takve literature. Problem je i što se njeni stvaraoci ne podržavaju, što naša kulturna politika sve prebacuje na tržište. Smatram da takav odnos prema ozbiljnoj knjizi i stvaraocima ne postoji ni u jednoj državi koja drži do sebe - kaže pisac Vladan Matijević.
Prema mišljenju glavne urednice "Akademske knjige" Bore Babić, nažalost, interesovanje za knjigu i potreba za čitanjem opadaju u cijelom svijetu:
- U modi su vizuelni sadržaji, kratka saopštenja, odnosno, sve što se brzo konzumira. Obilje je svega, ali mnogo površnih informacija i nedostatak vremena ugrožavaju našu duhovnost. Ipak, nadam se da će u bliskoj budućnosti knjiga ponovo dobiti značaj koji joj pripada i koji je imala prije IT revolucije. Јedino knjiga može proširiti prostor duhovne slobode i kritičkog promišljanja svakog pojedinca.
Međunarodni dan knjige ustanovljen je 1995. u Parizu na Generalnoj konferenciji UNESKO zato što su na isti dan, 23. aprila 1616. godine umrli Vilijam Šekspir i Migel de Servantes.