Završen dvodnevni poslovni skup Јahorina ekonomski forum 2019. (FOTO)
Ove godine bio je posvećen digitalizaciji i uvođenju novih komunikacionih tehnologija u svim sferama društva.
Na marginama ovogodišnjeg foruma premijer Višković je parlamentarcima osam evropskih zemalja predstavio potencijale Republike Srpske i privredne oblasti u koje se može investirati.
Vlada ostvaruje sve ciljeve iz sedam mjera postavljenih na početku mandata, uz rast bruto domaćeg proizvoda u posljednjih 18 kvartala, koji je prema riječima premijera s kraja 2018. iznosio 3,7 odsto.
Višković kaže da određene padove u prerađivačkoj industriji Vlada prati i analizira.
- U prva tri mjeseca od 25 sektora privrede pad bilježe tri. Recesija u Njemačkoj i Italiji nije se za sada odrazila na našu ekonomiju - kaže Višković.
Tokom završne panel diskusije nametnula su se i pitanja o spremnosti Vlade da odgovori na sve češće najavljivanu ekonomsku krizu.
Slažu se i ekonomisti da je naša mala ekonomija spremnija da odoli recesiji nego 2007.
Saša Grabovac, izvršni direktor Udruženja ekonomista Republike Srpske "Svot", istakao je da u Njemačkoj pada potražnja za potrošačkim dobrima.
- A što se naših izvoznika i Njemački tiče, možda kriza na njih neće tako uticatri dodaje Grabovac.
Mjere Vlade predviđene programom ekonomskih reformi radi boljih uslova privređivanja imaju podršku privrednika.
- Cilj broj jedan je podizanje konkurentnosti privrede, povećanje produktivnosti i povečanje plata u privredi - naveo je Borko Đurić, predsjednik Privredne komore Republike Srpske.
Vlada u saradnji sa socijalnim partnerima nastoji da konkretnim zakonskim rješenjima rastereti poslovne subjekte davanja za poreze i doprinose.
- Ići ćemo sa promovisanim zakonskim rješenjem da od juna za sve poslodavce koji povećaju platu u realnom sektoru vratimo 70 odsto uplaćenih doprinosa - kaže premijer Srpske.
Cilj je da se svi poslodavci vrate u zakonski okvir poslovanja, a Višković je izrazio očekivanje da će ova Vlada uspjeti za 50% smanjiti nezakonitosti, što bi, kaže bio epohalan rezultat.
Radi privrede i građana Vlada nastoji i da prolongira liberalizaciju tržišta električne energije.
Procjena je da bi cijene skočile za 30 do 50 odsto.