Rat u Venecueli Americi ne bi donio ništa dobro
Časopis Spoljna politika objasnio je sve katastrofalne mogućnosti takve intervencije.
SAD mogu da upotrebe žestoke vazdušne udare, što redovno i čine kada napadnu neku zemlju, ali, pošto su male šanse da to donese povoljan rezultat - smjenu venecuelanskog predsjednika Nikolasa Madura, preostaje invazija, odnosno ulazak bar 150.000 američkih vojnika u tu zemlju.
Venecuela ima 33 miliona stanovnika, dva puta veću teritoriju od Iraka i 160.000 vojnika pod oružjem, kao i razne ljevičarske vojne organizacije koje bi stale na stranu Vlade u Karakasu.
Takva američka operacija trajala bi godinama, odnijela ogroman novac i sasvim narušila američki spoljnopolitički kredibilitet.
Invazione snage morale bi da se koncentrišu i na naftna polja, aerodrome, komunikacionu infrastrukturu, te objekte Vlade.
Invazije na Avganistan i Irak zadržale su američke vojnike skoro dvije decenije na tim prostorima, a skoro dva miliona Amerikanaca bilo je direktno uključeno u njih.
Tokom te dvije operacije poginulo je, prema nekim izvorima, 7.000 pripadnika američke vojske, a enormni troškovi i dalje se fakturišu.
Invazija na Venecuelu bi se odrazila i na unutrašnju situaciju u SAD i veliko je pitanje kako bi američka javnost gledala na još jedan veliki rat u drugim zemljama.