"Plastični cunami" zagadio najbolje turističke destinacije na Mediteranu
Među najzagađenijim područjima su neke ključne turističke destinacije kao što su Barselona, Tel Aviv, Valensija, Marsejski zaliv i obala Venecije u blizini delte rijeke Po.
Morski otpad predstavlja veliki trošak za turizam, ribarstvo i pomorstvo u iznosu od 641 milion evra godišnje.
"Plastično zagađenje" je u stalnom porastu, a do 2050. godine moglo bi se učetvorostručiti - upozorava se u izvještaju "Zaustavimo plastičnu poplavu: kako mediteranske zemlje mogu spasiti svoje more".
Od proizvođača, do vlasti i samih potrošača, ključni neuspjesi i propusti javljaju se na svim nivoima i doprinose vrlo neefikasnom, skupom i zagađujućem sistemu.
- Proizvodnja plastike je previše jeftina, dok su troškovi ekonomisanja otpadom i troškovi zagađenja previše visoki, a plaćaju ih zajednice i priroda. Sve zemlje moraju drastično smanjiti proizvodnju i potrošnju plastike, te ozbiljno ulagati u inovativne sisteme recikliranja kako plastika ne bi ni postala otpad napominju iz Mediteranske morske inicijative.
Od jula do novembra ekološki brod "Plava panda" stići će do obala Francuske, Italije, Turske, Tunisa i Maroka kako bi mobilisao lokalno stanovništvo i turiste da se bore protiv zagađenja plastikom.
Mediteranske kompanije svake godine na tržište izbacuju 38 miliona tona plastičnih proizvoda, ali ne pokrivaju troškove zbrinjavanja prekomjernog plastičnog otpada.
Stanovnici i turisti, uglavnom iz Francuske, Italije i Turske, godišnje bace više od 24 miliona tona plastičnog otpada.
U ljetnim mjesecima turisti povećavaju proizvodnju otpada za čak 30 odsto u mnogim obalnim područjima.
Svake godine 2,9 miliona tona otpada baca se na otvorenim nekontrolisanim odlagalištima, posebno u Egiptu i Turskoj.
Takođe, upozoravaju ekolozi, 170 marokanskih odlagališta predviđenih za zatvaranje još su u pogonu.