X

Za vaš uređaj je
dostupna aplikacija

latinica  ћирилица
10/06/2019 |  08:07 ⇒ 12:59 | Izvor: SRNA

Sjećanje na stradale srpske civile na Čemernu

Kod Spomen-obilježja na Čemernu kod Ilijaša danas će biti obilježeno 27 godina od stradanja 32 srpska civila iz ovog sela koje su zvjerski ubili pripadnici takozvane Armije BiH.
Čemerno, spomen obilježje - Foto: RTRS
Čemerno, spomen obilježjeFoto: RTRS

Član rukovodstva Organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Istočno Sarajevo Mirjana Simanić rekla je Srni da će članovi porodica srpskih žrtava i predstavnici institucija Republike Srpske položiti cvijeće i prislužiti svijeće na mjestu zločina, koji su počinili pripadnici takozvane Armije BiH iz Breze, Visokog i Kaknja.

- Za 12.00 časova predviđen je parastos za nevine Srbe - navela je Simanićeva.

Ona je dodala da je u 14.00 časova planiran parastos i kod spomen-kosturnice u mjestu Okruglica.

U ranim jutarnjim časovima 10. juna 1992. godine Čemerno su napale muslimanske jedinice iz sela Korita, Mahmutovića Rijeke i Orahova.

Pripadnici tadašnje Teritorijalne odbrane /TO/ Breza ubili su 32 srpska civila i vojnika, među kojima je najviše bilo staraca, žena i djece, a selo su sravnili sa zemljom.

Tokom napada na Čemerno ubijeni su gotovo svi stanovnici, a počinioci su imali jasnu naredbu pretpostavljenih da u ovom mjestu unište sve.

Stanovnici koji nisu ubijeni na kućnom pragu ili su u napadu ranjeni odvedeni su u zloglasne logore za Srbe.

Kao i u ostalim muslimanskim napadima na srpska sela, i na Čemernu je opljačkano i odneseno u Sarajevo i okolna muslimanska sela sve što se moglo ponijeti, a selo je ostalo razoreno i spaljeno.

Žrtve napada muslimanskih snaga na Čemerno su Miloš Bunjevac, Mirosava Bunjevac, Ranko Bunjevac, Slavojka Bunjevac, Đorđo Bunjevac, Koviljka Bunjevac, Goran Bunjevac, Rajko Bunjevac, Novko Ćetković, Spasenija Damjanović, Ranka Damjanović, Јadranka Damjanović, Staka Damjanović, Zdravko Damjanović, Manojlo Đuka, Gojko Ćurđić, Miroslav Јanković, Sreten Јanković, Radomir Јevtić, Svetozar Kapetanović, Ljubiša Lazendić.

U napadu muslimanske vojske iz Breze, Visokog i Kaknja ubijeni su i Milovan Malešević, Žarko Malešević, Nedeljko Mićić, Stanoje Mirković, Miro Pantić, Stana Rašević, Milinko Trifković, Јanja Trifković i Rajko Trifković, dok se ostale žrtve vode kao nestale.

Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske 8. marta 2007. godine podnijelo je dopunjenu krivičnu prijavu sa dokazima i imenima 15 Bošnjaka koji su osumnjičeni za ove zločine.

Tužilaštvo BiH optužilo je Džemala Hadžića, Teufika Turudića, Džemala Smolu, Senada, Harisa i Benjamina Sikiru, Enesa Duraka, Mirsada, Nusreta i Mirzeta Bešliju, te Hamdiju Spahića da su krajem maja i u prvoj polovini juna 1992. godine, zajedno s drugim njima poznatim licima, svjesno i voljno učestvovali u udruženom zločinačkom poduhvatu u selu Čemerno.

Prema navodima optužnice, Hadžić je u to vrijeme bio komandant Prvog odreda "Sretno" tadašnje TO Breza, kojem su bili potčinjeni pripadnici Prve i Druge čete TO Kakanj.

Turudić je, prema optužnici, obavljao funkciju komandira Druge čete TO Kakanj, dok su Smolo, Senad, Benjamin i Haris Sikira bili pripadnici drugog voda te čete.

Tužilaštvo BiH tereti Duraka, kao aktivnog policajca i rukovodioca pripadnika aktivnog i rezervnog sastava Stanice javne bezbjednosti Ilijaš, čiji je pripadnik bio i Spahić, dok je Mirsad Bešlija optužen kao komandir čete TO Korita, koja je pripadala TO-u Ilijaš, a čiji su pripadnici bili i Nusret i Mirzet Bešlija.

Optužnica ih tereti da su 10. juna 1992. godine izvršili napad na selo Čemerno, pucanjem, bacanjem bombi, mučenjima, paljenjem pokretne i nepokretne imovine, što je dovelo do smrti 30 lica srpske nacionalnosti oba pola, među kojima je najmlađa žrtva imala 16, a najstarija više od 80 godina.

Optužen je i Nehru Ganić u svojstvu komandanta Opštinskog štaba TO Breza, koji se tereti da, iako je znao ili mogao znati da njegovi podređeni spremaju izvršenje napada na Čemerno, nije spriječio ovo krivično djelo, odnosno nije kaznio izvršioce.

Čemerno je danas potpuno pusto selo u kojem nema nijednog Srbina povratnika.