X

Za vaš uređaj je
dostupna aplikacija

latinica  ћирилица
12/06/2019 |  19:21 ⇒ 13/06/2019 | 10:48 | Izvor: Agencije

Učenici pravoslavne škole šampioni u takmičenju iz hrvatskog jezika

Oni zapravo uopšte nisu "kvizaši". Ne spadaju u strastvene ljubitelje testova znanja koji vikendima krstare kafićima i pubovima kako bi vlastito znanje testirali na kvizovima. No to im nije smetalo da u jednome od njih "pometu" konkurenciju.
Ucenici pravoslavne škole šampioni u takmičenju iz hrvatskog jezika (Foto:jutarnji.hr) -
Ucenici pravoslavne škole šampioni u takmičenju iz hrvatskog jezika (Foto:jutarnji.hr)

Dvojica dolaze iz Dalmacije, a jedan iz Slavonije.

To im, međutim, nije bila prepreka da "rasture" na kvizu koji je, tokom punih sedam mjeseci, organizovala zagrebačka Gradska biblioteka, piše Slobodna Dalmacija.

Oni, ako ćemo pravo, nisu ni Hrvati. Sva trojica učenici su trećeg razreda Srpske pravoslavne opšte gimnazije "Kantakuzina-Katarina Branković". Ali, baš oni pobijedili su u takmičenju iz - hrvatskog jezika.

- Ako neko može dobro znati engleski, a engleski mu ni blizu nije materinji jezik, zašto mi ne bismo znali hrvatski - kaže Đorđe Subotić.

Rodom je iz Ervenika kraj Knina. Dalmatinac koji je odmalena trenirao košarku. Nakon osnovne škole imao je dvije opcije: svaki dan do srednje putovati u Šibenik ili put pod noge pa u Zagreb. Odlučio se za Zagreb. Želio je, kaže, isprobati nešto skroz novo.

Tu su i Aleksandar Medić te Siniša Nenadović. Trojica šampiona iz hrvatskog jezika s kojima Slobodna Dalmacija razgovara u modernom zdanju pravoslavne gimnazije u zagrebačkom naselju Sveti Duh.

Hodnici su oblijepljeni fotografijama Davora Rostuhara iz njegove zbirke "Hrvatska iz zraka". U zbornici na zidu visi slika patrijarha Irineja.

- Na kvizu su bile četiri grupe pitanja. Hrvatska književnost, svjetska književnost, opšta kultura i gramatika. Nismo se nešto posebno pripremali, a puno nam je pomogla naša profesorica iz hrvatskog jezika Mira Bičanić. Ona iz "Milionera" - pojašnjava Aleksandar.

Ne propušta istaknuti da je riječ o pobjednici popularnog kviza. Prvoj i jedinoj, kao što dobro pamte obožavaoci "Milionera".

I Aleksandar je porijeklom iz Knina. S roditeljima je živio u Crnoj Gori. Tamo je završio i prvi razred srednje škole. A onda mu je pod ruku došao video o Srpskoj pravoslavnoj gimnaziji u Zagrebu. I tu je odlučio nastaviti svoje školovanje. Svidjelo mu se, priznaje Aleksandar, što je Crkva bila osnivač škole. Јedno je vrijeme, naime, planirao studirati teologiju.

- Za kviz nas je odabrala naša vaspitačica iz učeničkog doma. Nas trojicu i jednu curu. Išli smo na te kvizove sedam puta u prošlih sedam mjeseci - otkriva Siniša.

Dolazi iz Donjih Borki kraj Daruvara, a s Aleksandrom i Đorđem dijeli sobu u učeničkom domu "Ante Bruno Bušić". Šampioni su, dakle, i cimeri.

Kad ga se pita koji jezik bira kao prvi, srpski ili hrvatski, kao iz topa odgovara - hrvatski.

- Ja sam se prvi put sa srpskim jezikom susreo ovdje, u gimnaziji. Dotad sam učio samo hrvatski - ističe Siniša.

Od sve trojice on je najbolji u hrvatskoj gramatici.

Škola u koju ide prati hrvatski gimnazijski program, a odvija se na srpskom jeziku i ćiriličnom pismu. Uz to, 30 sati rezervisano je za učenje istorije, geografije, likovne i muzičke umjetnosti Srbije. U dva odvojena predmeta uče i hrvatski i srpski jezik.

Dva zapravo vrlo slična jezika. Što, kad je riječ o takmičenjima, može biti prilična zamka.

A je li im to smetalo na spomenutom kvizu?

- Lošije bismo riješili srpski - bez dileme odgovara Đorđe.

On i Siniša u osnovnu školu išli su u Hrvatskoj. Smatraju da im bolje idu gramatička ustrojstva hrvatskog.

- Zbog toga smo valjda i pobijedili. Dolazimo iz krajeva u kojima se govori čistim štokavskim narječjem. I to je na kvizu bila jedna od naših prednosti - ocjenjuje Đorđe.

Aleksandar je imao nešto drukčiji put. U Zagreb je došao iz Crne Gore. I trebalo mu je neko vrijeme da se navikne na sitne, ali u takmičenjima i kvizovima bitne jezične razlike.

- Sjećam se prvih dana u Zagrebu. Kad je profesorica na ploči napisala tačku iza rimskog broja, mislio sam da je pogriješila. Htio sam je ispraviti, jer sam dotad učio da iza rimskog broja tačka ne ide. Čudno mi je bilo i kad bi neko New York napisao onako kako se piše, a ne onako kako se čita. Sad je obrnuto: čudno mi je kad netko napiše Nju Јork - smije se Aleksandar.

Najveći su im problem na kvizu predstavljala pitanja s nazivima zgrada u Zagrebu. Pitanja koja su bila klasificirana kao opšta kultura, a na koja oni nisu uvijek znali odgovore. Јednostavno zbog toga što ne dolaze iz Zagreba. Uz to, na kvizu je testirano i gradivo četvrtog razreda. Koje oni, kao trećaši, još nisu prošli, piše Slobodna Dalmacija.

- Takve stvari jednostavno nismo mogli znati. Tu smo naprosto pogađali - priznaje šampionski trojac.

Hvale školu i njen profesorski kadar. I ne propuštaju istaknuti da u nju ne idu samo učenici srpske nacionalnosti. Iako se u nazivu deklariše kao srpska i pravoslavna, škola je, kažu, puno šira od toga.

Osim kviza iz hrvatskog jezika, takmičili su se i na nizu županijskih i državnih takmičenja. Iz geografije, istorije, biologije...

Јoš nisu donijeli odluku što će studirati. Siniši su sve karte otvorene. Aleksandar i Đorđe prije se vide na nekom od prirodnih fakulteta. Farmacija, medicina ili stomatologija.

 -To su zanimanja koja mi, prije svega, mogu osigurati da ostanem živjeti ovdje, u Hrvatskoj. Može se s tim ići i van, ali ja bih ponajprije želio ostati tu - otkriva Đorđe.

Često mu puta znaju hvaliti Dunav. A njemu nema rijeke do Zrmanje.

Pored nje, čiste i bistre, ni more mu, kaže, nije tako lijepo.

Izvor: jutarnji.hr