Bitka na Kozari - Simbol stradanja, ali i slobode

Dobrila Kukolj, tada desetogodišnja djevojčica, i danas pamti stravične prizore iz zbjegova.

Bježanje, glad, ubijanje i strah urezano je duboko u njeno sjećanje. Nacisti i ustaše Dobrili su pobili 32 člana porodice.

Prije 77 godina na Kozari vođene su najteže borbe za odbranu zbjega.

U Kozaračkoj ofanzivi zarobljeno je i u koncentracione logore odvedeno 68.000 ljudi. Ubijeno je 40.000 civila i 10.000 boraca.

Kozara je sinonim za pobjedu nad smrću u vrijeme kada je smrt bila zastaršujuća i kada je uzimala brojne žrtve – poručila je predsjednica Republike Srpske, Željka Cvijanović.

- Kozara je i majka sa crnom maramom i troje djece koju smo vidjeli ovdje na fotografiji. Kozara je i ovo što smo mi danas ovdje, okupljeni da pokažemo da ne postoji stvar koja će nas odmaći od onog što se zove jaka Republika Srpska. Zato što nas Srpska čuva, zbog toga i mi moramo da čuvamo nju - rekla je Cvijanovićeva.

Bez Republike Srpske nema ni obilježavanja stratišta poručio je srpski član predsjednistva BiH, Milorad Dodik, dodajući da je Kozara baština borbe srpskog naroda za slobodu.

- Mi nismo ničiji Srbi, mi smo Srbi narod koji pripada jednom narodu gdje se god on nalazio. Želimo mir sa svima. Da smo htjeli da drugi ne žive sa nama imali smo ozbiljnu priliku da to uradimo na kraju prvog rata, pa nismo nego smo im ponudili slobodu. Mi smo oni koji smo dali slobodu - poručio je Dodik.

Prisutnima se obratio i izaslanik predsjednika Srbije Veroljub Arsić koji je naglasio da bitka na Kozari svjedoči o srpskom narodu koji vjekovima unazad ima samo jednu težnju.

- Naš narod teži da živi u slobodi i da sam određuje kako će da se razvija, sam uređuje svoje društvo i da živi dobro sa svim svojim susjedima - istakao je Arsić.

Sa Kozare je poručeno da se istorija stradanja srba, o kojoj svjedoče masovne grobnice, Kozara i Јasenovac, nikada ne smije zaboraviti.