Goran Sarić na ime odštete traži 30.000 KM
Apelaciono vijeće Suda BiH potvrdilo je krajem prošle godine prvostepenu odluku tog suda kojom je Sarić oslobađen optužbe za ratni zločin u Srebrenici u julu 1995. godine, odnsno da je izdao uputstva i vršio kontrolu nad zamjenikom Ljubomirom Borovčaninom, koji je u Haškom tribunalu osuđen na 17 godina zatvora za zločine u Srebrenici.
Na ročištu na kojem je raspravljano o tužbenom zahtjevu rečeno je da je Sarić pod mjerama zabrane proveo više od četiri i po godine, te da je određeni period bio u kućnom pritvoru, prenosi Birn.
Oleg Grubač, vještak medicinske struke, izjavio je da su mjere zabrane, pogotovo kućni pritvor, uticale na Sarićevo psihičko stanje u vidu poremećaja prilagođavanja i blage depresije, kao i da je na intenzitet stresa uticala dužina krivičnog postupka.
Sarićev zastupnik Zagorka Stupar navela je da on odustaje od dijela tužbe koji se odnosi na naknadu materijalne štete i postavila zahtjev da mu bude isplaćen iznos od 30.000 KM sa zateznom kamatom, kao i da mu BiH nadoknadi troškove postupka.
- Ovaj iznos se traži na ime naknade nematerijalne štete i pretrpljene duševne boli nastale zbog povrede prava na slobodu - naglasila je Stupareva.
Među materijalnim dokazima koje je ona predočila u sudnici, osim nalaza i mišljenja vještaka, nalaze se prvostepena i pravosnažna presuda kojom je Sarić oslobođen, te rješenja Suda BiH o određivanju i produženju mjera zabrane.
Ranije je u tužbenom zahtjevu Sarić tražio da mu bude isplaćeno 43.000 KM, a u sudnici je pojašnjeno da je odustao od dijela koji se tiče materijalne štete, odnosno troškova nastalih usljed putovanja iz Bijeljine u Sarajevo i nazad, zbog čega su njegovi zastupnici odustali i od nalaza vještaka ekonomske struke.
Nađa Hozić, pomoćnik pravobranioca BiH, rekla je da nema utemeljenja za odgovornost BiH zbog vođenja krivičnog postupka i mjera zabrane pošto to nisu pravni osnovi za naknadu štete, te je prigovorila na nalaz i mišljenje vještaka Grubača.
- Vještak je utvrdio posljedice koje su eventualno nastale zbog vođenja krivičnog postupka, ali nije procijenio strah, niti se izjasnio o njemu, niti fizičke i duševne boli, kao ni umanjenje životne sposobnosti. Gotovo da nisu sprovedeni nikakvi dokazi koji se odnose na povredu ugleda časti i ličnosti - rekla je Hozićeva i zatražila da zahtjev bude odbijen kao neosnovan.
Prije ove presude, Sarića je u novembru 2014. Apelaciono vijeće Suda BiH oslobodilo optužbi za zločine počinjene 1992. u sarajevskom naselju Nahorevo, odnosno da je, kao načelnik Stanice javne bezbjednosti Centar, nadzirao i učestvovao u razdvajanju muškaraca koji su bili zatvoreni u Psihijatrijskoj bolnici Јagomir u Sarajevu.
Odluku po Sarićevom tužbenom zahtjevu Sud će donijeti naknadno.