Vraća li se Srbija ponovo u fokus francuskih interesa na Balkanu?

Međutim, francuskom predsjedniku, kako smatraju analitičari, potrebni su saveznici kako bi nakon Merkelove preuzeo liderstvo u Evropi. Sa Makronom dolazi i privredna delegacija a biće sklopljeni i ugovori za nabavku oružja.

Od Franš de Eperea do Bernarda Kušnera, srpsko-francuski odnosi drastično su promijenjeni od vremena kada je Epere odlikovao Beograd Ordenom časti, do učešća u bombardovanju Јugoslavije i priznanja Kosova. Prema riječima francuskog ambasadora, Srbija im je najvažnija u regionu.

 - Posjeta pokazuje obnovljeno interesovanje francuske za zapadni balkan uopšte i našu želju da bilateralnim odnosima sa Srbijom, svakako, našim prvim partnerom u regionu damo novi podstrek - rekao je ambasador Francuske u Srbiji Frederik Mondolini.

Pariz je slijedio Berlin, a sada želi da izađe iz sjene i potrebni su mu partneri, kaže novinar lista Figaro, Fransoa Bison. Kao što ni bombardovanje nije bila volja francuskog naroda, i nova promjena kursa ima političku pozadinu. 

- Predsjednik Makron je pokazao da do sada je vođena politika u skladu sa partnerstvom Francuske i Njemačke. Pokazao je da želi da preuzme inicijativu i da mimo tog odnosa koje ima sa Njemačkom kako je Angela Merkel trenutno oslabljena, da preuzme inicijativu - kaže Buson.

- U Strategiji koju Francuska ima prema zemljama biše Јugoslavije, Srbija se pojavljuje kao ključan partner u tim budućim odnosima i za povratak Francuske u te evropske poslove, pokušaće da oživi to savezništvo - naglasio je profesor Fakulteta za evropske studije Slobodan Zečević.

Analitičari kažu da treba da prihvatimo inicijativu bez zanimarivanja odnosa s primjera radi, Njemačkom. Ali činjenica je da smo politički uvijek bili bliži s Francuskom.

- Francuska i treba da nam bude ključni partner za ulazak u EU - dodao je Zečević.

Francuska politika je najsličnija američkoj i kada je u pitanju Kosovo, i oni nisu protiv kompromisa poput Njemačke, kaže Bison. Ako ništa drugo, Makron nikada neće vršiti pritisak na Srbiju da ga prizna dok Srbe proganjaju na Kosmetu.

Gledajući Hašima Tačija na Dan pobjede u Parizu, bilo je teško voljeti Francusku, kao što je ona voljela nas, kako glasi citat na spomeniku zahvalnosti na Kalemegdanu, medjutim, treba imati na umu da ni najveći srpski humanitarac Arno Gujon, nije to postao slušajući politiku nego očeve priče o srpskom narodu.