X

Za vaš uređaj je
dostupna aplikacija

latinica  ћирилица
11/08/2019 |  13:36 | Izvor: SRNA

Vukosavljević: Da je Tesla posjetio zavičaj 1941. vjerovatno bi bio zaklan

Ministar kulture i informisanja Srbije Vladan Vukosavljević smatra da bi srpski naučnik Nikola Tesla, da je svoj zavičaj posjetio 1941. godine, bio zaklan i bačen u jamu, kao i brojni pripadnici porodice Tesla i više od 500 žitelja Smiljana.
Vladan Vukosavljević (foto: www.kultura.gov.rs) -
Vladan Vukosavljević (foto: www.kultura.gov.rs)

Vukosavljević je rekao da pridjev "hrvatski" ne može da ide uz Teslu u istoj rečenici, "osim ako nije riječ o dječjem kvizu iz popularne geografije".

Reagujući na izjavu hrvatskog ministra kulture Nine Obuljen-Koržinek da se "Hrvatska s poštovanjem sjeća jednog od "svojih" najvećih izumitelja", Vukosavljević je podsjetio da je Nikola Tesla rođen 1856. godine u selu Smiljan u Austrijskom carstvu, u okviru područja koje se zvalo "Vojna Krajina" skoro isključivo naseljenom Srbima.

Ministar je napomenuo da je Teslin otac bio pravoslavni sveštenik, da je kršten u srpskoj pravoslavnoj crkvi Svetih Petra i Pavla u Smiljanu i da je jasno šta je bio po nacionalnosti, saopšteno je iz Ministarstva kulture i informisanja Srbije.

- Kako je Srbin, rođen u Austrijskoj carevini, u okviru Vojne krajine, u vremenu kada od države Hrvatske nema ni nagoveštaja, zanimljivim pseudoistorijskim inženjeringom, postao "hrvatski izumitelj"? - upitao je Vukosavljević.

On kaže da stavljanje pridjeva "hrvatski" uz Teslino ime smatra nelogičnom istorijski neutemeljenom i u najmanju ruku djetinjastom i proizvoljnom interpretacijom.

- Država Hrvatska se u međunarodno priznatom kapacitetu prilično kasno popela na istorijsku scenu i razumijem težnju da se u retroaktivnom smislu trudi da popuni razne diskontinuitete, ali vjerujem da ima dovoljno uglednih Hrvata u istoriji da odgovore na te identitetske potrebe mlade države - naveo je Vukosavljević.

On je istakao da je, s druge strane, Hrvatska u najmanje dva navrata vrlo neposredno pokazala šta misli i o Nikoli Tesli i o njegovim sunarodnicima.

Vukosavljević kaže da bi Tesla vjerovatno bio zaklan i bačen u jamu da je posjetio svoj zavičaj 1941. godine, kao i brojni pripadnici porodice Tesla i više od 500 žitelja Smiljana, a da je to preživio, vjerovatno bi stradao u Јasenovcu, Glini, Јadovnu ili nekom drugom od bezbrojnih stratišta Srba ili bi možda poginuo u borbama protiv hrvatskih ustaša.

- Da je imao potomka i da se taj potomak zatekao u Smiljanu ili u Gospiću 1991. godine, vidio bi prizore i postupke za koje verujem da ih ministarka zna, pa ih ovde ne bih podrobnije opisivao - ocijenio je Vukosavljević.

O tvrdnji Koržinekove da "Srbija ne prestaje sa falsifikovanjem istorije...", Vukosavljević je istakao da će to da pripiše njenom trenutnom padu koncentracije i poručio da neće odgovoriti onako kako to zaslužuje ovaj "klevetnički i intelektualno nepošteni stav".

Vukosavljević je, kada je riječ o Ivi Andriću i njegovom osjećanju nacionalne i duhovno-intelektualne pripadnosti, uputio Koržinekovu da se o tome informiše u mnogobrojnim izjavama samog Andrića i u dokumentima koje je potpisivao kao veliki srpski i svjetski književnik i nobelovac.

- Kada je riječ o Ivi Andriću, ohrabrujem je da razume da nisu svi rimokatolici rođeni na ovim prostorima istovremeno i Hrvati. Toliko bi već morala da zna ako joj jedini izvor informacija nije isključivo "Hrvatska enciklopedija" - ukazao je Vukosavljević.

Podsjećajući na to da religija nigdje u Evropi nije "vododelnica nacija", Vukosavljević je pozvao Koržinekovu da se upozna sa biografijama i radom brojnih uglednih Srba katolika sa ovih prostora - Ruđera Boškovića, Ivana Gundulića, Petra Preradovića, Vlahe Bukovca, Ive Vojnovića, Matije Bana, Marka Murata, Valtazara Bogišića, Antuna Matije Reljkovića i mnogih drugih.

Vukosavljević je istakao da autentična hrvatska kultura ima veliki broj značajnih predstavnika, kojima može da se diči i lokalno i globalno, pa da stoga mitomanija i svojatanje tuđeg nisu pouzdan saveznik nijednom narodu, pa ni hrvatskom i srpskom.

- Po cijenu da naša neslaganja o ovim pitanjima ostanu trajna, predlažem cijenjenoj ministarki da zajednički zapazimo brojne mogućnosti za buduću saradnju u oblasti kulture, a da naša različita viđenja u vezi sa temom ove debate, pripišemo složenim istorijskim okolnostima iz prošlosti. Budućnost je jedini zajednički živi prostor na koji možemo da računamo. Isključivo od nas zavisi šta ćemo od njega da napravimo - zaključio je Vukosavljević.