Sjećanje na velikog Rastka Petrovića

Romanopisac, pjesnik, esejista, putopisac, likovni kritičar, diplomata, svjetski putnik, kolekcionar umjetnina, etnograf, daroviti crtač, kamerman i fotograf... - Rastko Petrović, preminuo je iznenada, od "tromboze srca", na današnji dan prije sedam decenija, u Vašintonu.

Deveto dijete učitelja Mileve i Mite, mlađi brat slavne slikarke Nadežde Petrović, koji je sa srpskom vojskom sa 17 godina prošao albansku golgotu, a poslije rata, kao francuski đak u Srbiju donosio avangardna evropska stremljenja u umjetnosti i književnosti, umro je sam, u emigraciji. O Rastkovom odlasku tadašnja srpska štampa nije izvjestila, dok je pariski Mond objavio:

"Iz Vašingtona javljaju o smrti jugoslovenskog pjesnika i romansijera Rastka Petrovića... Njegova smrt u 51. godini duboko će se osjetiti u svijetu književnosti".

Njegovi posmrtni ostaci prenijeti su na beogradsko Novo groblje tek 1986. godine.

U srpskim knjižarama, povodom sedamdeset godina od smrti, danas se u izdanju kuće Portalibris objavljena sabrana djela, kako bi podsjetila na i dalje u velikoj mjeri zaboravljenog umjetnika. Reizdanja svih Rastkovih djela obuhvataju romane "Burleska Gospodina Peruna Boga Groma", "Sa silama nemerljivim" i "Ljudi govore" (u jednoj knjizi), "Dan šesti", knjige poezije "Otkrovenje" i "Poezija", putopisnu prozu "Putopisi" i "Afrika", esejističke i kritičke radove u knjizi "Eseji i članci", diplomatsku i privatnu prepisku u "Diplomatskim spisima".

Kao jedan od najobrazovanijih i najdarovitijih pisaca svoje generacije, oduševljavao se izvornim oblicima umjetničkog i duhovnog izraza, a njih je pronalazio kako u našoj narodnoj književnosti tako i u primitivnom stvaralaštvu afričkih i američkih domorodaca. U svoja djela unosio je obredne pjesme, razbrajalice, bajalice, legende, predanja...

Ne čudi što su upravo predmeti ritualne namjene - idoli, reljefi, maske, fetiši, primitivni muzički instrumenti, nakit, dijelovi oružja, posuđe, njih ukupno 40 koje je donio iz Afrike - dio ostavštine pohranjene u Narodnom muzeju, u Zbirci Nadežde i Rastka Petrovića, koju je kao legat ostavila njihova sestra Ljubica Luković. Etnografsku građu zbirke čini čak 108 eksponata, a pored afričih, ima ih i iz Okeanije, Sjeverne i Јužne Amerike. Na svojim ekspedicijama, Rastko je snimao filmove, kao i veliki broj fotografija.

Bogata je i Rastkova biblioteka, sa više od 600 knjiga i 100 časopisa, ali i epistolarna građa. Na vrijednu i još nedovoljno istraženu kolekciju dopisnica upućuje Lidija Ham, iz Narodnog muzeja.

- Iz svih krajeva svijeta, postoji čak 449 razglednica, koje su slali Nadežda i Rastko svojoj porodici, a ima i onih dobijenih od prijatelja. Neke od njih nalaze se u albumima, ali i ih ima još dosta koje bi trebalo da se iščitaju, izuče i sistematizuju, čime bi mogli da dobijemo nove podatke o Rastkovom i Nadeždinom životu - ističe ona.

Zanimljive su i gramofonske ploče velikog pisca. Na njima ima zvukova Afrike i Meksika, ali i džeza.

Osim trideset radova Nadežde Petrović, Ljubica Luković je Narodnom muzeju povjerila i sedam Rastkovih akvarela, među kojima su "Bjekstvo u Egipat", "Predio iz džungle", "Orijentalna igračica"... Ali, u likovnom dijelu zbirke su i djela predvodnika istorijskih avangardi, koje je pisac prikupio kao kolekcionar. Riječ je o Pikasovom bakropisu, Rodenovom akvarelu, Modiljanijevim, Koktoovim i crtežima Marksa Ernsta, dok su slika Moiza Kislinga "Poluakt djevojke" i grafika Žorža Ruoa "Glava Ibija", sada dio stalne postavke nacionalnog muzeja.