Tarantinove jugonostalgične poruke u novom filmu (VIDEO)
U intervjuu datom Dedlajnu, specijalizovanom veb-sajtu za vijesti iz svijeta filma, Tarantino je napravio zanimljiv lapsus.
Naime, opisujući sve rizike koje nosi odluka da za glavne uloge u filmu "Bilo jednom u Holivudu" uzme Leonarda Dikaprija i Breda Pita, dvije najveće i najtraženije holivudske zvijezde, rekao je: "Bio bih idiot da sam uloge pisao isključivo za njih dvojicu, jer nisam znao da li ću moći da ih dobijem. Bred je mogao da ode na devet mjeseci da snima film u Јugoslaviji, a ja ne bih mogao toliko da čekam."
Da li je Tarantino toliko rasijan da ne zna za raspad Јugoslavije? Teško. Ako je sredinom devedesetih odmah poslije njega jugoslovenski film "Podzemlje" osvojio Zlatnu palmu u Kanu, mogao je steći određenu naviku da ovako naziva naše krajeve. Pa ipak, rekao bih da se radi o nečemu drugom.
Јugoslavija je država koja postoji u epohi filma "Bilo jednom u Holivudu". I to ne samo da postoji, već je neizostavni dio života junaka o kojima govori Tarantinov novi film.
U istom intervjuu, kad mu traže da navede koji su glumci poslužili kao inspiracija za glavnog junaka apokrifnog B-glumca Rika Daltona, Tarantino kaže: "Ta epoha mi je zanimljiva i ta dilema i cijela ideja da taj tip muževnog glavnog glumca koji je proveo karijeru začešljavajući svoju frizuru džepnim češljićem, odjednom zamjenjuju čupavi androgini tipovi. Odjednom, moj junak i Taj Hardin i DŽordž Maharis više nisu aktuelne muške zvijezde."
Već je pomenuti Taj Hardin protagonista krajnje neobičnog partizanskog filma sa snažnim uplivom estetike špageti-vesterna Rekvijem, u režiji Časlava Damjanovića i produkciji Kosovo filma.
Damjanović je kasnije emigrirao u Ameriku, i uprkos tome što je u Јugoslaviji snimio dva filma o NOB-u, postao je simpatizer četničkog pokreta i pisac kog zanima ta tema.
U izvjesnom smislu, kao da nam Tarantino sugeriše i da je Rik Dalton posjetio Јugoslaviju kroz kratak insert koji je teško identifikovati na bioskopskom ekranu, ali jako podsjeća na film "Partizani" Stoleta Јankovića, u kome je glavnu ulogu igrao nekadašnji štićenik DŽona Forda, a tada već glumac na ničijoj zemlji između bioskopa i televizije Rod Tejlor. U trenutku kada krene taj klip, začuje se nakratko i tema iz tog filma.
Ne bi trebalo da nas čudi ovaj detalj. Tarantino se zbližio sa Tejlorom na snimanju "Prokletnika", gdje je ovaj igrao Vinstona Čerčila.
I ako je zbilja i Tejlor poslužio kao inspiracija Tarantinu, onda je Јugoslavija u svemu potencijalno odigrala još veću ulogu. Naime, okosnica filma "Bilo jednom u Holivudu" jeste prijateljstvo između glumca Rika Daltona i njegovog dublera Klifa Buta, koji usput ima ulogu vozača, batlera, tjelohranitelja i iznad svega najboljeg prijatelja.
Tejlor je imao takvog nerazdvojnog prijatelja i izgubio ga je baš na snimanju filma "Partizani", u saobraćajnoj nesreći na Tari.
Druga veza sa Јugoslavijom jeste ratni film koji je Rik Dalton snimio i čiji plakat podsjeća na "Tajnu invaziju" Rodžera Kormana.
Taj film sniman je u Dubrovniku i važi za preteču Oldričevog klasika "Dvanaest žigosanih", a govori o grupi osuđenih američkih vojnika koje šalju u ovaj grad da oslobode zarobljenog italijanskog generala kog su Nijemci zatočili zbog simpatija prema saveznicima.
Ovo je bio jedan od posljednjih filmova koje je Korman snimio u saradnji sa holivudskim studijima, prije nego što će se okrenuti isključivo vlastitoj produkciji i prije svega kao producent izmijeniti izgled američkog filma uvodeći generacije mladih talentovanih reditelja.
Filmska priča "Tajne invazije" pisana je ambijentalno, sa idejom da se film mora zbivati u Dubrovniku. Јugoslovenska vlada pružila je veliku pomoć ovom projektu, uključujući resurse ЈNA te snimanje zamalo da se ne desi poslije zemljotresa u Skoplju oko kog su snage morale biti angažovane i preusmjerene.
Naša kinematografija se pozabavila ovim periodom i Јugoslavijom kao utočištem za holivudske otpadnike u igranom filmu "Doktor Rej i đavoli" Dinka Tucakovića.
Istu temu, Tucaković je sa Dejanom Kosanovićem obradio i u dokumentarnoj knjizi "Stranci u raju".
Јugoslavija tog vremena jeste bila mjesto na kom su mnoge ličnosti koje inspirišu Tarantina povremeno radile. Zato mi se čini da onaj lapsus u izjavi nije slučajan.
On je odjek vremena, i pokušaj da autor ubaci čitaoca u atmosferu svog ostvarenja, ako ne i podsjetnik da je svoju prvu značajnu ulogu Bred Pit snimio u nakadašnjoj Јugoslaviji kod Božidara Nikolića u filmu "Tamna strana sunca".