"Kočićev dan" u Beogradu
Dolazak na Kočićev grob za pisce je pravo malo hodočašće rekao je književnik Ranko Risojević, jer je on svojim djelom bez pretjeranih metafora govorio kao mesija o smislu našeg postojanja.
- Kočić nam je ostavio prije svega jedan jezik, vrlo značajan jezik. On je jedan od tih po kojima je stvarana norma srpskog jezika i savremenog srpskog jezika. Ostavio nam je pripovjetke, publicističke radove, a isto tako i kao tribun ostavio nam je u amanet tu našu angažovanost - napominje Ranko Risojević, iz Udruženja književnika Republike Srpske.
Јezik snage i stila kojem sam bio posvećen još od rane mladosti jeste Kočićev jezik, istakao je Milovan Vitezović predsjendik Udruženja književnika Srbije, i jedan od dobitnika Kočićeve nagrade.
- Јa mislim da se on čita, htjeli mi to ili ne. Pitanje je koliko odmičemo u čitanju i uvjeren sam da se on čita i da je o njemu, neću reći sve rečeno, ali dosta je rečeno, ali treba i ponavljati. Јer svi mi pisci imamo istu molitvu, o gospode daj nam jezik - rekao je Milovan Vitezović.
Sudbina jezika i srpskog naroda kroz istoriju je isprepletena, podsjetio je knjižvenik Zoran Kostić jedan od dobitnika Kočićeve nagrade za životno djelo.
- Nismo bili dovoljno budni, nismo imali dovoljno odnos prema jeziku koji je imao Petar Kočić. I mnogi njegovi sljedbenici, i njegovi istomišljenici, slavni braća Ćorović, Šantić, govorim o piscima iz BiH u kojima je sazrijevala ta misao o tome da se mora opstati , a da bi se opstalo na tom prostoru na kome od iskona živimo mora se opstati u jeziku. Јa zato govorim da je Republika Srpska plod njihovih učenja i njihovih poruka i mi smo danas pred spomenikom jednog od tvoraca Republike Srpske - napominje književnik Zoran Kostić.
U okviru ove manifestacije planirano je i književno veče posvećeno Kočiću, večeras u Udruženju književnika Srbije. Ovo Udruženje namjerava da pokrene i inicijativu kojom bi naredna decenija bila posvećena objedinjavanju srpske kulture i duhovnog prostora. To podrazumjeva , prije svega borbu za jezik i ćirilicu.